Nemaštoviti plakati i slogani, od izbora za Hrvatski sabor i pregovora umorna lica, kao da se samo čeka da se odrade i ovi izbori, pa ide sezona godišnjih odmora. Tako nekim građanima izgleda dosadašnji tijek kampanje za izbore za Europski parlament koji će se u Hrvatskoj održati 9. lipnja. Izbori za EU parlament u Hrvatskoj se još uvijek smatraju drugorazrednima, iako to nikako nisu. O dosadašnjem tijeku kampanje, glavnim porukama i temama te zainteresiranosti građana, razgovarali smo s troje analitičara.
- Europski izbori su poznati kao izbori 'drugog reda'. To znači da je interes za te izbore manji od interesa za nacionalne, da na njima dominiraju uglavnom nacionalne, a ne europske teme, i da manje i nove opcije imaju veće šanse za uspjeh nego na nacionalnim izborima. Odaziv na prošlim EU izborima 2019. godine u Hrvatskoj je bio oko 30 posto, a na razini cijele EU nešto vise od 50, što je jedna od viših izlaznosti u posljednjih nekoliko ciklusa. Izlaznost ove godine kod nas vjerojatno neće biti pretjerano visoka, možda će biti i manja jer su se ljudi umorili od parlamentarnog cirkusa koji je tek završio, a i vidljivost ovih izbora u javnom prostoru relativno je slaba. Stranke i liste su kampanju preselile uglavnom na društvene mreže jer je to brže i neusporedivo jeftinije. Populacija koja nije na internetu, dakle stariji ljudi, jedva da može primijetiti da se sljedeću nedjelju održavaju izbori – kaže za Večernji list politologinja Marijana Grbeša-Zenzerović.
Kampanju, dodaje, najintenzivnije vode prepoznatljivi kandidati koji su već u EU parlamentu, dakle B. Borzan, Predrag Fred Matić, Tonino Picula, Karlo Ressler i Valter Flego.
- Od opcija koje nastoje izboriti mandat svakako treba izdvojiti Možemo, čija je kampanja na digitalu vrlo profesionalna, kao i Gen Z listu Nine Skočak koja je zanimljiva i stranim medijima. Što se tiče fokusa kampanje, formirala su se dva bloka koja oba ove izbore prikazuju kao referendum za obranu 'temeljnih vrijednosti'. Dok desnica tvrdi da treba obraniti nacionalne, kršćanske vrijednosti od 'globalist, liberali i ljevica upozoravaju na jačanje radikala i nužnost obrane demokracije od ekstremne desnice. Činjenica je da bi ta radikalna desnica, ako je suditi po anketama, u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj mogla ostvariti dobar rezultat i promijeniti odnos snaga u EP-u – zaključuje Grbeša-Zenzerović.
I analitičarka Ankica Mamić smatra da su parlamentarne stranke očito umorne od žestoke kampanje za parlamentarne izbore, pa su shodno tome i birači, koji su i inače manje zainteresirani za EU izbore, nezainteresirani za ovu kampanju. - Drugo, kampanja za EU izbore je počela potpuno u sjeni sklapanja parlamenetarne većine, a i sada nakon što je je većina sastavljena i konstituiran Sabor, od te se kampanje malo vidi i nije pretjerano motivirajuće za građane. Zadnjih nekoliko dana HDZ je pojačao svoje aktivnosti, pa vidimo da su uz premijera na svim događanjima uvijek četiri žene koje se bore za EU parlament - Nikolina Brnjac, Marijana Petir, Sunčana Glavak i Željana Zovko. To je vjerojatno poruka da HDZ nema žene za Hrvatsku, ali ima za Europu. SDP je opterećen unutarnjim problemima, Biljana Borzan radi svoju kampanju, obilazi teren i budući da je prva na listi ima osiguran mandat. Vidjet ćemo kako će, bez potpore stranke i stranačke infrastrukture, proći primjerice Tonino Picula koji lovi preferencijalne glasove – kaže A. Mamić.
Za očekivati će, smatra, da će na listi DP-a do mandata doći Stephen Nikola Bartulica koji je, ističe Mamić, i pregovore oko slaganja parlamentarne većine koristio za slanje žestokih poruka na tragu ideoloških politika DP-a. - Most je također opterećen unutarstranačkim problemima nakon odlaska bračnog para Raspudić. Dosadašnja kampanja za EU izbore prilično im je neinventivna i manje su vidljivi na društvenim mrežama. Od ostalih, Možemo ima izgledan jedan mandat, ali je pitanje hoće li uspjeti motivirati svoje birače. Zanimljivo je da čak 14 stranaka podupire Valtera Flega kao kandidata za EU izbore i ni to mu, prema istraživanjima, nije dovoljno da dođe do izbornog praga. To je znak da su liberalne i regionalne stranke izvan svojih sredina, kada je Hrvatska jedna izborna jedinica, jako ovisne o velikim strankama i da bez njih teško mogu u Sabor. Zaključno, mislim da će na ovim izborima HDZ premoćno pobijediti i da će premijer staviti još jednu medalju na svoju ionako bogatu listu izbornih uspjeha – veli A. Mamić. Analitičar Tonči Tadić kaže da je izlaznost na izbore za EU parlament u Hrvatskoj niska jer je slabo i razumijevanje važnosti odluka tog parlamenta i njegove uloge.
- Nažalost, još od početka hrvatskih pregovora o pristupanju EU se rad Europske komisije i EU parlamenta među našim građanima doživljavaju kao tema za diplomate i za Ministarstvo vanjskih poslova, a ne kao teme od važnosti za svakog građanina Hrvatske. To je posebno apsurdno nakon 2013. kada je Hrvatska postala dio kontinentalne konfederacije zvane EU, na čelu koje je EU parlament, uz Europsko vijeće i Europsku komisiju. Kampanja je svedena na ritualna sučeljavanja i predstavljanja lista koje nitko ne prati. Dijelom zato jer je ove godine obilježena izborima za Hrvatski sabor i formiranjem nove Vlade, što je za većinu građana od prvorazredne važnosti, ali ponajviše zbog poslovičnog manjka interesa za EU parlament koji se doživljava kao mjesto za uhljebljivanje izabranih, sa stavom da osim njih nitko neće i ne treba imati nikakve koristi, kako to misli većina građana, ali sigurno i dio kandidata na listama – ističe Tadić.
Većina građana i dio kandidata ne znaju, drži, kako se donose odluke u EU parlamentu. - Pored toga, naši građani i dalje misle da hrvatski eurozastupnici djeluju u nekom nacionalnom hrvatskom bloku i zastupaju Hrvatsku pred mitskim "Briselom", a zapravo djeluju u okviru svojih zastupničkih klubova eurostranaka. Zato je i kampanja prilagođena tom kvazidelegatskom zastupanju Hrvatske, dok se nitko ne bavi paneuropskim temama i krizama koje prijete EU – uočio je Tadić koji najbizarnijima smatra kandidate koji birače uvjeravaju da će osobno promijeniti EU ili da će briselskim vlastodršcima reći u brk sve što ih ide. - To su euroskeptici i eurofobi koji toliko mrze EU da je, , idu razvaljivati iznutra, i to za unosnu plaću i beneficije eurozastupnika – ističe.
Najbitnije je da se penzići malo odmore od izbora. Nema dodatka na mirovinu pa nisu ni zainteresirani za izbore. Zbog malog izlaska penzića rezultati će biti potpuno neizvijesni .