Na okruglom stolu Kluba zastupnika Mosta o održivosti II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža većina govornika zagovarala je promjene postojećeg sustava, dok su s druge strane, ekonomisti Velimir Šonje i Danijel Nestić stali u obranu drugog stupa. Organizator stola, Mostov Ivan Lovrinović ustvrdio je da svaki mjesec za isplatu mirovina nedostaje oko 40 posto novca.

- To je dug umirovljenicima. Kako financirati taj dug? Emisijom obveznica ili zaduženjem u inozemstvu. Zaduženje u inozemstvu za mirovine je neprihvatljivo i treba ga onemogućiti – drži Lovrinović te dodaje kako taj dug kupuju mirovinski fondovi te temeljem toga povećavaju svoju imovinu. Lovrinović tim fondovima poručuje kako ne mogu kamatariti državu u uvjetima recesije. - Slogane poput "Dalje prste od naših mirovina" treba zamijeniti sloganom "Dalje prste od naših džepova". Drugi stup treba transformirati hladne glave kako bi se popravilo stanje javnog duga i proračunskog deficita. Tu je i pitanje autocesta, ako mirovinski fondovi budu financirali autoceste postat će nekretninski fondovi i pitanje je kakva će biti njihova likvidnost – poručio je Lovrinović.

Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu upozorio je da se da od građana skriva da moraju platiti veće poreze da bi imali veće prinose na uplate u mirovinske fondove.

 - Građani su cijelo vrijeme uplaćivali novac u obvezne fondove koji kupuju državne obveznice i na tome ostvaruju prinos. To je tek jedna strana medalje jer da bi se te obveznice iskupile moramo platiti veći porez. Mi uplaćuje u mirovinske fondove i sami sebi osiguravamo prinose, a s druge strane plaćamo veće poreze i smanjuje nam se financijska imovina. Umjesto generacijske solidarnost dobili smo sustav koji preferira prethodne i djelomično buduće generacije te smo dobili netransparentan sustav u kojem treba bolje zaštiti članove obveznih mirovinskih fondova. Tu su i fond menadžeri koji ne nose nikakav rizik već ga snose građani – drži Čavrak koji podsjeća da je Hrvatska u sedam kriznih godina izgubila 322 milijarde kuna jer nije imala rasta BDP-a.

Bivši čelnik HANFA-e Ante Samodol drži da je drugi stup povećao fiskalne probleme države. U fondovima je ukupno 1,7 milijuna hrvatskih građana, no nitko, naglašava, nije rekao da gotovo 500 tisuća njih nema novca na računima.

- Najviše o stanju sustava govori činjenica da za 440.000 ljudi u najmanje tri uzastopna mjeseca nisu uplaćeni doprinosi - kazao je Samodol ustvrdivši da se mirovinski fondovi hvale da su zaradili 18 milijardi kuna, no ne govore o trošku poslovanja, tranzicijskim trošku i kamatama koji, smatra, mirovince vode u gubitak. On ni treći stup ne vidi dobrim, već ga naziva "promocijom nejednakosti" jer se u njemu štedi zbog uplate državnih poticaje.

- U otvorenim fondovima raste broj štediša, u kompanijskim stagnira. Oni koji imaju više od prosjeka ulažu u treći stup, a država im još na to uplati 750 kuna poticaja – pojasnio je Samodol.

Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu podsjetio je da je Europska komisija još 2001. godine naručila studiju koja je pokazala da je model ovakvih mirovinskih reformi neodrživ jer je tranzicijski trošak prevelik.- Od ove godine u mirovinu počinju ulaziti najbrojnije generacije, što će biti kada se počnu umirovljivati oni koji su morali ući u drugi stup, a nemaju pravo na dodatak na mirovinu – zanima Bežovana.

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja upozorava da je zabrinjavajuća tvrdnja da su mirovine generator javnog duga. - Generatori javnog duga naše su loše politike. Govorimo o tranzicijskom trošku, a četiri milijarde kuna isplaćenih mirovina nisu pokrivene doprinosima. Sustav je kompleksan, ali ne možemo izuzeti drugi mirovinski stup i govoriti samo o njemu – kaže Hrelja.

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta poručuje pak kako zamrzavanje odnosno ukidanje drugog stupa znači niže mirovine u budućnosti. - U tom slučaju izgubila bi još jedna pogodnost jer se ušteđena sredstva u drugom stupu ne mogu nasljeđivati, a bez obzira na opcije preuzimanja sredstava iz drugog stupa, to neće riješiti fiskalne probleme – tvrdi Nestić te dodaje kako zamrzavanje uplata 5,5 milijardi ili 1,5 posto BDP-a samo po sebi nije dovoljno za smanjivanje deficita proračuna ispod 3 posto BDP-a prema ESA metodologiji.

- Zamrzavanje drugog stupa znači prebacivanje tereta sa sadašnje na buduće generacije jer se preuzima obveza isplata pune mirovine u budućnosti. Isto tako mirovinska reforma je bila jedna od rijetko provedenih i njezino rušenje donijelo bi zapravo antireformsku poruku – kazao je Nestić.

I ekonomist Velimir Šonje pojašnjava kako sve projekcije pokazuju da se u dugom roku, zbog demografije i starenja stanovništva, mirovine neće moći isplaćivati iz prvog stupa ako ne dođe do drastičnih povećanja poreza i doprinosa.

 - Bitno povećanje kaže poreza, neće biti moguće, zato što ono poskupljuje rad, djeluje na smanjenje zapošljavanja i potiče iseljavanje ljudi. Do 2030. godine Hrvatska će imati 300.000 ljudi manje u radno aktivnom stanovništvu dok će se kohorta starijih od 65 povećati za 200.000 ljudi. To je realnost od koje ne možemo pobjeći – kaže Šonje koji naglašava da bismo ukidanjem drugog stupa fiktivno smanjili deficit, ali i kako se povratom novca iz drugog stupa u proračun vjerojatno nitko ne bi sjetio smanjiti poreze.

>>Adekvatne mirovine mogu se ostvariti samo uz II. stup

>>Do štednje iz trećeg stupa s navršenih 50 godina života

Video sadržaj

4

REAKCIJE TRENERA

Bjelica nakon teške utakmice: 'Ne tražim alibije!' Evo što kaže o spornom suđenju

2

iz 'ljubav je na selu'

Klara Perko o poklonima svojih ljubavnih partnera: 'Nakit od 8 tisuća eura mi je dosta lijep'

98

IZ MINUTE U MINUTU

Zelenski otkrio kada očekuje kraj rata: 'Neće to biti jednostavan put...'

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Sve popularnije

Jeste li čuli za impact poduzetništvo? Zaludjelo je svijet, a i u Hrvatskoj ima sve više sljedbenika

Apple poslao važno upozorenje svim vlasnicima iPhonea