U teoriji popunjenosti hotelijerstva, podučio je javnost prije nekoliko dana direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, ciljana razina popunjenosti je 92 posto. U prilog aktualnim raspravama o (visokim) cijenama u hrvatskom turizmu, direktor HUT-a je poentirao: "Ako smo popunjeni sto posto, možemo se zapitati jesu li nam cijene možda preniske." Tržište kao jedini regulator (visine) cijena ključni je argument ne samo turističkim praktičarima nego i teoretičarima. I tome se nema što zamjeriti. Nije poznat slučaj da je itko ikad, barem u tržišnoj ekonomiji, korigirao cijene naniže dok god su kupci skupu robu bez ikakvog problema i skupo plaćali.
Uostalom, ne živi se od broja gostiju i noćenja nego od dragocjenih eura koje ostave gosti na odmoru u Hrvatskoj, stoga je više nego pozitivno odjeknula nedavna vijest da je Hrvatska lani samo od stranih turista uprihodila 13,1 milijardu eura. K tome, to je čak 2,5 milijardi eura više nego u godini koja je dosad bila mjera svih turističkih uspjeha Hrvatske, a riječ je o rekordnoj prijepandmijskoj 2019. Novi se rekordi smiješe i u 2023. Ni za poslovično oprezne predstavnike turističke vlasti više nema puno dileme, govore kako sve upućuje na to da će u ovoj godini biti premašen turistički promet iz 2019. Uz više cijene u turizmu nego što su bile lani na kraju će se, kako stvari stoje, brojiti i više eura. Na opće zadovoljstvo, naravno. Turistički euri i u najtežim godinama pomognu da Hrvatska ostane iznad površine vode.
Druga je priča, naravno, kad se o toj temi razgovara iz kuta potrošača. S te pozicije svako je poskupljenje antipatično i točka. Kojem Hrvatu može biti drago što će ovog ljeta apartman koji je prije korone možda plaćao 50 eura za noć sada plaćati dvostruko više? Kome nije otužno što većina o odmoru u ponajboljim jadranskim hotelima može samo sanjati? Potužit će se i dobrostojeći Nijemci koji su ovih dana, recimo, za kratki odmor izabrali Rovinj, ali zaobišavši u širokom luku neke od tamošnjih hotela najviše kategorije. 'Apsolutno preskupo, tim smo novcem mogli na Maldive...', iskreno kažu. Ni susjedi Slovenci ne kriju da su šokirani cijenama na našoj obali. Kažu da je cijena za dva decilitra vina i dvije kugle sladoleda od 24 eura apsolutno pretjerana. Navode i porciju lignji od 28 eura, pola litre točenog piva od pet eura...
Kupaca za hrvatsku turističku robu, ako je suditi prema dosadašnjim najavama, ni ove godine neće manjkati, ali stvar je ipak malo kompliciranija od računice o popunjenosti s početka teksta. Naime, Hrvatskoj koja je u koroni odskočila od konkurencije i dalje na ruku ide blizina većini europskih emitivnih tržišta. Prije zbog korone, a sada zbog inflacije i Ukrajine, mnogi Europljani i dalje izbjegavaju daleka putovanja. To, pak, neće trajati dovijeka. Turistička potražnja se i bez takvih globalnih poremećaja ciklički seli od regije do regije, od zemlje do zemlje i hrvatskom turizmu nije zauvijek zagarantirana pozicija mediteranske pobjednice. Povrh toga, neke analize kažu i da je smještaj u Hrvatskoj ove godine poskupio više nego kod mediteranskih susjeda. Pitanje je li toliko skočila i ukupna kvaliteta u našem turizmu čisto je retoričko, znamo da nije. Zato čak ni menadžer vrhunskog hotela koji je u 2023. sto posto popunjen ne može mirno spavati kad je o nadolazećim sezonama riječ. Trenutno nam je naklonjeno, ali tržište milosti nema.
VIDEO: Četvrti je mjesec, a proljeću u Gorskom kotaru još uvijek nema ni traga: Snijeg je sve zabijelio!
