Fizičar i stručnjak za energiju s Instituta Ruđer Bošković Tonči Tadić te doktor znanosti i umirovljeni brigadir nuklearno kemijsko biološke obrade Zvonko Orehovec gostovali su danas u emisiji Večernji TV gdje su s Lanom Kovačević razgovarali o ratu u Ukrajini.
- Ja sam u startu rekao da nuklearnog rata na razini Rusija - NATO neće biti i to zato što to znači uništenje svih. Govorimo o velikom strateškom nuklearnom sukobu s kojim Rusi mašu svaki put kada im loše ide na bojištu. Toga će biti i dalje jer se ovaj rad, po svemu sudeći, može protegnuti na desetak godina i toga ćemo čuti sve više. Rusija ovaj rat ne može dobiti, to je sasvim izgledno. Da će biti najava, bit će, ali to je samo rusko plašenje javnosti. Cijeli ruski narativ o nuklearnom ratu služi samo tome da mi razmišljamo o našoj možebitnoj smrti u takvom općem globalnom armagedonu, a ne razmišljamo o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. To je svrha cijele priče - naveo je Tadić.
- Mi vidimo jednu doista bizarnu situaciju, a to je da Putin i njegov krug svaka dva do tri tjedna objavljuje sve manje ambiciozne ratne ciljeve - kazao je te podsjetio kako se na početku govorilo o cijeloj Ukrajini, a sada samo o Donbasu.
- Mi ne znamo koja je granica izdržljivosti unutar same Rusije, ali je očito da ovaj rat ima čitav niz mogućih ishoda, neki od njih su nevjerojatni. Recimo, eliminacija Zelenskog - kaže Tadić koji smatra kako su najizgledniji ishodi rata proglašenje ruske pobjede uz zadržavanje okupiranih područja ili razvlačenje rata na desetak godina. U tom bi slučaju, navodi, Ukrajina pobijedila, no uz enormne gubitke.
- Meni uopće nije jasno zašto je Putin uopće počeo ovaj rat. Mogao je postići isto ili više, daleko više, u pregovorima gdje bi Macron i Scholz pritiskali Zelenog da popusti Rusiji u vezi Donbasa samo da ne bude rata. Kada netko odigra seriju takvih krivih poteza, onda se čovjek pita što je mu je u glavi, ima li strategiju - navodi Tadić.
Zvonko Orehovec nadovezao se i kazao kako "Rusija nikada nije rekla koji je cilj rata".
- Morate uvijek postaviti pitanje: 'A što ako je već neki određeni cilj postigao?'. Činjenica je da je u pregovorima mogao dobiti možda više mirnom integracijom ili političkim rješenjem, ali onda ne bi ispalo ono što je sada na strateškom planu napravio, a to je da se Zapad boji - kazao je Orehovec te istaknuo kako Rusija koristi mali postotak onoga što može osloboditi iz vojnih potencijala.
- Složio bi se, moje je osobno mišljenje da je možda mogao biti pametniji na političkoj razini, ali s vojno-strateškog stajališta postavljam pitanje jesmo li sigurno da već nije dobio ono što je tražio - kaže Orehovec.
- Nikada nismo dobili niti imamo jasne poruke koji je cilj rata - ponovio je.
O nuklearnom ratu često se govori, a Orehovec ga pojašnjava kao uključivanje nuklearnog oružja u borbena sredstva.
- Nuklearno oružje su nuklearne naprave, fisijskog ili fisijskofuzijskog tipa. Dakle, cijepanje ili spajanje jezgara u kojem se nuklearna energija oslobađa iz nuklearnih jezgri, a ne iz kemijske reakcije eksploziva. Danas je nuklearna tehnologija otišla tako dalje da mi govorimo o strateškom odgovoru, o taktičkoj primjeri i nečemu što zove radijacijsko oružje u smislu uporabe. Problem u javnosti jest da se zbog malo informacija smatra da je nuklearni rat onaj gdje će jedan drugome slati rakete i da će iza toga biti nekakav armagedon. Da, šalju se rakete s jedne i druge strane, ali nije meta uvijek samo neka populacija ili središte, nego se tu kreće od satelita i prije svega pokušaja umanjivanja sposobnosti satelitske komunikacije - pojašnjava.
Orehovec je komentirao navode da se Rusija precijenila te naveo kako sukobi niskog intenziteta znače da nisu upotrebljeni svi resursi, poput vremena, prostora ili sredstava.
- Kada javno kažete da je to sukob niskog intenziteta, drugoj strani ste rekli: 'Ja ne želim dalje, ja želim to, to je moj cilj'. On je to tako ograničio. Činjenica da upotrebljene Putinove snage, prema nekim zapadnim izvorima, čine 10 do 15 posto snaga koje on ima. Dakle, neusporedivo više ako bi išao na mobilizaciju i cjelokupno dizanje - kaže.
Taktičko nuklearno oružje, pojašnjava Orehovec, ima malu ili vrlo malu snagu. - To su nuklearni projektili ispod 10 kilotona gdje materijal koji se pretvara u stanje plazme, nema dovoljno materijala da bi napravilo toliko puno plazme da napravi udarno i toplinsko djelovanje koje bi prešlo granice zračenja - navodi.
Nakon 1945. godine nitko nije koristio nuklearno niti taktičko oružje, napominje Tonči Tadić. - Japan nije kapitulirao zbog dva nuklearna udara. Amerikanci su mogli baciti i deset nuklearnih bombi, Japan ne bi kapitulirao. Kapitulirao je jer došlo do njegove izolacije na međunarodnoj sceni. Kada je Sovjetski Savez ušao u rat, Japan je doista ostao izoliran i to je bio za vladajuće krugove signal da se pristupi procesu zaključenja mira. Dakle, taktičko nuklearno oružje ne dovodi do kraja rata ako je druga strana odlučna da se brani unatoč tome - kaže Tadić.
- Njegovo djelovanje na okolinu je jednako ili manje od komercijalnog kemijskog naoružanja. Služi za osvajanje takozvanih "tvrdih točaka". Možete nuklearni projektil fisijskofuzijskog tipa aktivirati iznad nekog mosta i taj most neće biti porušen, a ljudi koji su u obrani mosta će izginuti i onda snage dođu i slobodnu prođu preko. On je baš za taktičke namjene - dodaje Orehovec.
Na područjima gdje su u Japanu bačene dvije nuklearne bombe danas žive ljudi, dok u Černobilu još dugo nitko neće, navodi Orehovec. - Više bih se bojao nuklearne katastrofe nego samog nuklearnog rata. Dapače, bojim se nuklearnog rata u totalnom smislu - kaže Orehovec.
- Da je Putin htio napraviti štetu, mogao je gađati nuklearke u Ukrajini i napravio bi Ukrajincima, Zapadu, Europi i samoj Rusiji popriličnu nuklearnu štetu - nadovezao se Tadić.
Tadić, vezano uz današnji Putinov govor nakon vojne parade, ističe kako je on govorio o teškom stanju nacije koja ratuje protiv ukrajinskog nacizma.
- Iz tog čitavog njegovog govora izvadio bi dvije teze. Jedna je da je NATO počeo osvajati teritorije pokraj granica i stvarati egzistencijalnu prijetnju. To je zamjena teza. Nije pitanje zašto se NATO širi, nije samo od sebe poput nekog organizma, nego zemlje mole na koljenima da ih se primi u NATO. Moramo se zapitati što zapravo čini sve zemlje u okolici Rusije da mole da ih se primi, da ih se zaštiti od Rusije. Što se to događa? Ključna je konstantna vojna prijetnja. Gdje je nestala kulturna, civilizacijska, tehnološka, gospodarska superiornost koja čini Rusiju atraktivnom za susjede. Sve je to nestalo - navodi.
Orehovec se složio s Tadićem te govor opisao kao "mudar". - Nije ništa zatvorio, niti ništa otvorio. Jednostavno je vrlo mudro rekao: "Mi smo tu gdje jesmo". Nije rekao prekidam, niti idem, niti da je završio - kaže.
- Da bi mogli razumjeti zašto je Rusija ovako reagirala, malo fali psihosocijalne analize same Rusije i svega onoga što je Rusija kroz povijest prolazila - dodaje navodeći kako za to nije kasno.
- Nikad nikoga, ni na istoku ni na zapadu, ne uvjeravam da Ukrajina nije u pravu, niti da je u krivu. U ovom momentu, ona je napadnuta i ona je žrtva, ali nemojmo zaboraviti da smo imali puno na svijetu različitih događaja gdje nerazumijevajući kulturu drugih naroda možda previše sebi dajemo za pravo da tumačimo druge narode - smatra.
Tadić ističe kako u pregovorima sudjeluju Ukrajina i Rusija te kako se Ukrajinu pita za svaki ishod. Putin, napominje, ne smije doživjeti poraz jer u ruskoj povijesti poraženi loše završavaju.
- On mora doći do neke točke gdje će zadovoljiti neke ciljeve koji su Ukrajini prihvatljivi i nekako izaći iz tog rata - navodi Tadić.
O avionu "Sudnjeg dana", namijenjenom za prijevoz državnog vrha u slučaju nuklearnog rata, a koji je trebao danas biti prezentiran, Orehovec je rekao:
- Mogu sa vojničke strane reći da mi to zovemo avion "Sudnjeg dana", svi predsjednički avioni su zračne platforme sa potpunim komunikacijsko-operativnim centrom koji preuzima cjelokupno djelovanje u slučaju takvih sukoba jer se smatra da je jedino mjesto gdje nesmetano možete komunicirati sa svojim satelitima i komunikacijskom mrežom - zrak. Ti su avioni vrlo dobro opremljeni, sa zaštitom od napada, omogućavaju lansiranje ili vođenje nuklearnog rata - kazao je.
- Svaki nuklearni rat, kakav god on ikad bio, ima jako puno mehanizama kontrole. Ne može pojedinac aktivirati nuklearnu raketu, niti pokrenuti nuklearni rat. Postoje mehanizmi, procedure, negdje su složenije, negdje labavije. Rusi imaju stroži mehanizam, barem troje ljudi mora dati pristanak sa šiframa i ključem, dok je na Zapadu to dvoje ljudi. Taj avion je valjda dobio naziv "sudnjeg dana" jer se iz njega može napraviti armagedon, odnosno nuklearna katastrofa - kaže Orehovec.
Nuklearni rat, dodaje, imao bi puno žrtava, no on ne bi označavao kraj civilizacije. - Bio bi kraj ovakve civilizacije, a to ne znači da bi čovječanstvo izumrlo. U svakom slučaju, to bi bio veliki gubitak, vraćali bi se barem 100 godina "u rikverc" - dodaje. Rusija će, smatra, moći stvarati strah sve dok ima nuklearno oružje.
- Volio bih da bi da čovječanstvo dođe do spoznaje da nuklearno oružje nešto što dovodi do toga da nitko nije pobjednik - kaže Orehovec.
Kada trenutna agonija prestane, Tadić smatra da Rusija ima budućnost u međunarodnim odnosima. - Kod svih ratova je došlo do integriranja države natrag u sustav. Nakon svega, trebat će uspostaviti dijalog s Rusima - odgovara te dodaje kako je teško reći kada će se to dogoditi.
Orehovec dodaje kako je Rusija jedna od pet stalnih članica UN-a. - Ništa što se na svijetu događa ne može proći bez toga da Rusija nije dio toga - navodi.
- Sa zagrijavanjem planete, ono što je po meni veći problem nego nuklearni rat, Rusija je sve poželjnija država - zaključuje.
Putin je agresor na nezavisnu zemlju. Mora biti poražen uz pomoć, ali i uz žrtvu, slobodnomislećeg svijeta liberalne demokracije. Slava Ukrajini, slava braniteljima, slava herojima🇺🇦🇭🇷🇺🇸🇪🇺