Dostupnost javnih zdravstvenih usluga tijekom pandemije dobiva prosječnu ocjenu 3,45, a građani se pri korištenju tih usluga osjećaju uglavnom sigurno.
Gotovo dvije trećine korisnika zdravstvenih usluge tijekom pandemije smatra da su one jednako kvalitetne kao i prije pandemije. Koliko je zdravstvo tijekom pandemije zapravo dostupno građanima RH, tema je istraživanja koje je agencija Ipsos provela za portal zelimzdravlje.com.
Proteklih gotovo godinu dana sve sfere života određuje nam pandemije koronavirusa SARSCoV-2, a zdravstveni sustav u fokusu je bilo zbog same infekcije COVID-19 bilo zbog činjenice da pandemijska bolest utječe na sve ostale aspekte zdravstva. U ovih godinu dana jako često smo imali priliku čuti od pacijenata kako nisu uspjeli doći do liječnika, dok su liječnici upozoravali kako je smanjen broj novih dijagnoza jer ljudi ne odlaze na preglede u strahu od infekcije COVID-19.
Dodatno su stvar usložili potresi koji su se paralelno događali i oštetili dobar dio bolnica onesposobivši ih time za rad. Stoga je zanimljivo vidjeti kakvi su stvarni pokazatelji.
Svaki peti termin odgođen
Dostupnost zdravstva u pandemiji je dobra, ocijenilo je 42 posto građana. Najčešće su je ocijenili osrednjom (37%). Izrazito dobrom smatra je 14%, a uglavnom dobrom 24% ispitanika. Lošom je ocjenjuje njih 14 posto. Zdravstvenu uslugu tijekom pandemije imalo je dogovoreno 41 posto građana, od čega ju je uspjelo realizirati njih 16,5 posto.
Prolongiran je svaki peti termin, a pritom 11,2 posto odgođenih pacijenata nije dobilo novi termin, dok je novi termin odgođenog pregleda, pretrage ili zahvata dobilo devet posto ispitanika. Većina ispitanih građana, njih 58,2 posto, uspjelo je kontaktirati svog liječnika primarne zdravstvene zaštite bez ikakvih teškoća.
Njih 16,5 posto uspjelo je to uz teškoće, a 3,1 posto nije uspjelo doći do svog primarnog liječnika. Pritom su više teškoća imali stanovnici Zagreba i okolice. Tri i pol posto ih je zbog izvanrednih okolnosti unaprijed odustalo iako su imali potrebu kontaktirati svog liječnika. Ispitanici koji su koristili neku od zdravstvenih usluga tijekom pandemije pritom su se većinom osjećali sigurno, njih 48,2 posto, te su zdravstvo ocijenili ocjenom 4,10. Zanimljivo je da su manje sigurnim i lošijom ocjenom sustav ocijenili oni koji nisu ni koristili zdravstvene usluge tijekom pandemije!
Rezultat je to koji još jedanput dokazuje nelagodu i strah što je pandemija izazvala među građanima koji se često odlučuju sami odgoditi potrebne zdravstvene usluge zbog straha od moguće infekcije. Jedna od deset osoba je ili sama onkološki bolesnik ili je to netko od njezinih ukućana.
Većini su tijekom pandemije bili dostupni pregledi, lijekovi i terapije (90%); za 58,6 posto u potpunosti, uglavnom dostupno za njih 32,2 posto, a nedostupno za 9,1 posto. Tek manji dio pacijenata/ njihovih ukućana smatra da je bolest zbog pandemije uznapredovala (23%).
1,3 mlrd. kuna za COVID-19
Rezultati su predstavljeni na online panel diskusiji u organizaciji zelimzdravlje.com na kojoj je kao jedan od panelista sudjelovao i ministar zdravstva Vili Beroš.
– Mnoge ekonomski stabilnije i jače zemlje imaju zadatak nositi se sa svim izazovima pandemije. Kad podvučemo crtu, zajedništvo, naša srčanost, solidarnost i briga za druge je bez konkurencije – poručio je tom prigodom ministar.
Pandemija je zdravstvo dosad koštala 1,3 milijardi kuna, rekao je dr. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a.
– Sve ono što smo trebali napraviti, što smo stavili u proračun, uspjeli smo isfinancirati, krajem prošle godine uspjeli smo riješiti i većinu duga prema ljekarnama. Sustav kao takav zasad je stabilan. Gotovo 1,3 milijarde kuna dosad potrošenih na COVID-19 stvarno je velika brojka koju smo zasad uspjeli financirati – naveo je dr. Vukelić.
Zdravstveni program EU se osamostalio, uvećan je gotovo 12 puta i iznosi 5,1 milijardu eura, komentirao je europarlamentarac dr. Tomislav Sokol iznoseći detalje tog programa, dok je europarlamentarka Sunčana Glavak donijela presjek europske reakcije na pandemijsku krizu i izazove pred Europom. Važnost prevencije, ali i adekvatnog liječenja raka istaknula je dr. Renata Sabljar Dračevac.
Hm, svaku pretragu u zadnjih par godina koju sam trebao napraviti napravio sam privatno ili sam odustao. Nije bilo ništa neodgodivo i jako ozbiljno, ali za niti jednu pretragu nisam dobio termin manji od 3 mjeseca... Za pregled vida dobio sam termin za godinu dana, snimak koljena 3 mjeseca, itd. Valjda je sve to brže kada jednom uđeš u sustav kada si bolestan, ali ovako, ako liječnika trebate tu i tamo, zaboravite javno zdravstvo...