Za vrijeme turskih osvajanja u 16. stoljeću silna je neprijateljska vojska predvođena vojskovođom Ulama-begom stigla i pred Stari grad Đurđevac.
Iako je mislila da će ga brzo i lako osvojiti, hrabri su Đurđevčani pružili snažan otpor pa ih turska vojska nije uspjela poraziti u borbi. Stoga su se odlučili za taktiku dugotrajne i mučne opsade s ciljem da izgladne pučanstvo i vojsku. U tome su skoro i uspjeli, no legenda kaže da se Đurđevac spasio lukavštinom koja se i danas s ponosom prepričava u cijelom kraju.
Mala varka s pijetlom
“Legenda o picokima” kaže, naime, da u oslabljenom Đurđevcu nije ostalo više nimalo hrane, osim jednog malenog pijetla, odnosno picoka kako su životinju nazivali u tom kraju. Jedna je starica tada došla na ideju da picoka, umjesto da završi u loncu, ispale na Turke, a mnoštvo se s njome složilo s obzirom na to da su svi bili svjesni da se od jednog malog pijetla ionako ne mogu nahraniti.
Pijetao je potpuno šokirao tursku vojsku, a kada ga je Ulama-beg vidio, zaključio je da Đurđevčani očito imaju još toliko hrane da se mogu s njome razbacivati pa opsada nema smisla. I tako se turska vojska povukla, Đurđevac je spašen, a u nasljeđe mu je ostala legenda koja je i dan-danas jedan od najvećih ponosa tog grada i u čiju se čast već punih 50 godina održava tradicionalna manifestacija – Picokijada. Riječ je o spektakularnom scenskom prikazu koji prikazuje kako se cijela legenda odvijala i čija su atraktivna kulisa očuvane zidine starog grada.
Jubilarno izdanje Picokijade održat će se sutra navečer u Đurđevcu, a legenda je tako dugo “preživjela” zahvaljujući, prije svega, usmenoj predaji. Najstariji pisani dokaz o njoj rukopis je iz 1898. godine nakon kojeg je uslijedilo još nekoliko zapisa, poput pjesme Adama Gruslinga iz 1910. godine, zapisa o legendi iz 1914. godine učitelja Ante Bursića te pjesme pučke spisateljice Mare Matočec iz 1933. godine.
Prvi je na ideju da scenski prikaže bitku došao đurđevački učitelj Ante Peroković. Scenarij su na njegovu inicijativu napisali profesorica Vlasta Tompak i Martin Mihaldinec, tadašnji direktor Narodnog sveučilišta u Đurđevcu, a prikaz je režirao Pavle Mihajlović, koji se tim poslom bavio u mjesnom amaterskom kazalištu.
I tako je Legenda o Picokima prvi put izvedena 16. lipnja 1968., prije točno 50 godina. Iako se tradicija s godinama mijenjala, ustalilo se pravilo da se Đurđevac zadnji vikend u lipnju vraća u 16. stoljeće i da se još jednom veličanstveno obrani grad od opsade. S vremenom se mijenjao i sam prikaz čiji je scenarij bio podložan umjetničkim slobodama raznih redatelja, no specifičan je po tome da uvijek završava istom rečenicom, kletvom Ulama-bega koju je prema legendi izrekao stanovnicima Đurđevca kada je bježao: “A vi tamo, pernati junaci, što picekima bojeve bijete, ime Picoka dovijeka nosili! Picokima vas djeca zvala, a unuci vaši ostat će Picoki!”
Danas Đurđevčani za sebe ponosno govore da su Picoki i ističu to u svakoj prilici, a s tim se nazivom ponosi i Krešimir Dolenčić, jedan od najpoznatijih hrvatskih redatelja, počasni građanin Grada Đurđevca i Đurđevčanin po podrijetlu. Upravo je njemu pripala čast da režira jubilarni 50. prikaz “Legende o Picokima”, a kaže da će biti jednostavno – spektakularan.
– Ja sam već prije deset godina radio prikaz za 40. obljetnicu Picokijade, i to po odličnom tekstu Vida Baloga. To je bila izvrsna suradnja i odlučili smo je ponoviti i za ovaj jubilej, ali naravno uz neke novosti. Ubacili smo neke nove likove, jednu novu ljubavnu priču, oživjeli smo neke nove/stare tradicionalne pjesme ovog kraja… siguran sam da će svi biti oduševljeni – prepričava Krešimir Dolenčić te dodaje da je ponosan na činjenicu da u uprizorenju sudjeluje više od 300 ljudi, a većina su “domaći”.
– Najatraktivnije su scene borbe, prošnje, svatova, vila… pomaže nam 120 udruga koje se bave oživljavanjem povijesti, bit će tu i puno pirotehničkih čarolija… – najavljuje redatelj.
Scenski prikaz na velikoj pozornici uz utvrdu Stari grad na rasporedu je odmah nakon svečanog otvorenja Picokijade koje je predviđeno sutra u 22 sata. Nakon spektakularnog prikaza uslijedit će veliki vatromet i zabava do dugo u noć. Picokijada je, naime, s vremenom postala puno više od samog prikaza, iako je on najatraktivniji i najvažniji dio manifestacije.
Cijelo događanje preraslo je u tradicionalnu kulturno-zabavnu manifestaciju đurđevačkog kraja koja je 2007. čak uvrštena i na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, a godinu dana kasnije dobila je prestižno europsko turističko priznanje EDEN (European destination of exellence) u Bordeauxu.
Sad ima dovoljno hrane
Picokijada traje puna tri dana, od danas do nedjelje, a posjetitelji će na njoj moći uživati i u koncertima Massima, Petra Graše i S.A.R.S.-a te u sajmu rukotvorina i starih zanata, vojnom taboru... Moći će se posjetiti i seoska dvorišta u kojima će biti prikazan tradicijski način življenja te domaći Zoološki vrt, a organizira se i izložba pijetlova te izbor najljepšeg pijetla Podravine.
Jako je važan i gastronomski dio manifestacije, pa će se tako pod nazivom “Picoki po Piščoke” održati natjecanje u pripremanju jela od piletine, ali i fiš-paprikaša “Picoki po ribaj”. Udruge žena pripremaju pak izložbu i degustaciju domaćih starinskih kolača, poput diganki, zlevanki i pogača, a moći će se degustirati i najbolja vina Podravine. Domaćini očekuju oko 40 tisuća posjetitelja, a u šali znaju reći da sada, za razliku od vremena turske opsade, imaju dovoljno hrane, pića i zabave za sve.
Seoska zabava