Treba vidjeti gdje je Hrvatska danas i gdje može biti. Trenutačno imamo rekordan broj zaposlenih, 1,74 milijuna, prosječna plaća konstantno raste i iznosi 1323 eura naspram 740 eura 2016. Nezaposlenih je samo 86 tisuća i ne rade praktički samo oni koji ne žele raditi, minimalna plaća je porasla za 103% u proteklih osam godina, BDP raste trinaesti kvartal za redom – nabrajao je uspjehe Vlade HDZ-a u protekla tri mandata ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Zatim je podsjetio i na to da je plan u iduće četiri godine podići prosječnu plaću na 1600 eura, a minimalnu na 1250, otvoriti novih 125 tisuća radnih mjesta i nezaposlenost spustiti ispod 5%. Kako to sve učiniti?
– U Hrvatskoj više od 100 tisuća studenata radi tijekom godine, a taj rad im ne ulazi u mirovinski staž i oni nisu prikazani u ovoj brojci od 1,74 milijuna zaposlenih. Priznavanjem tog rada u njihov staž znatno ćemo smanjiti broj nezaposlenih mladih, a treba vidjeti hoćemo li im taj staž priznavati u stopostotnom iznosu, to će biti rezultat pregovora. Treba osnažiti domaće tržište rada, a za što je potrebno inzistirati na što kvalitetnijem obrazovanju – kazao je ministar Piletić uz opasku kako treba osnažiti gimnazijske programe kako bi mladi stekli što kvalitetnije preduvjete za studiranje. Istaknuo je i kako sezonski poslovi u Hrvatskoj više ne traju mjesec ili dva nego na njih otpada popriličan dio godine, zbog čega je kroz izmjene Zakona o radu omogućeno da se tzv. stalni sezonski poslovi rade kroz ugovor na neodređeno.
– Cilj Hrvatske je postati cjelogodišnja turistička destinacija, a ti ljudi koji predstavljaju uspješnu turističku priču trebali bi se voditi kao da su zaposleni cijelu godinu, što smo omogućili subvencioniranjem kroz mjeru "stalni sezonac". Stotinama tisuća sezonskih radnika treba ponuditi ugovore na neodređeno i prijaviti ih. Kad završi sezona, poslodavac ima dvije opcije, jedna je plaćanje doprinosa na minimalnu osnovicu ako ugovor traje do početka nove sezone, a modernija je da ti radnici izvan sezone rade kod drugog poslodavca dok prvi poslodavac kod kojeg imaju ugovor na neodređeno ne plaća ništa, a ljudi dobivaju plaću – kazao je Piletić.
>>> FOTO Hrvatska kakvu trebamo
Naveo je da imamo 135.627 stranih radnika, najviše iz BiH (31.000) i Srbije (18.000), slijedi Nepal (15.000), potom Sjeverna Makedonija, Indija i Filipini s otprilike 9000, a oko 10.000 radnika su stranci iz drugih zemalja EU. – Strani radnik ponekad mora dobiti i pet-šest radnih dozvola za rad u Hrvatskoj i radit ćemo na tome da lakše teku procesi koji podrazumijevaju digitalizaciju, zapošljavanje i registriranje radnika – kazao je Piletić. Istaknuo je da se razmatra ukidanje mjere pripravništva u deficitarnim zanimanjima kao što su liječnici i medicinske sestre.
VEZANI ČLANCI:
Uglavnom,ljude iz hrvatske treba iseliti,što prije i uvesti nepalce ,filipince ,indijce itd.i odmah im dati ugovor za stalno koji sam ja zbog covida čekao 3 god....sramota