Nakon što je u sklopu predizborne kampanje u javni prostor puštena informacija o povećanju koncentracije metala u podzemnim vodama u blizini koprivničkog vodocrpilišta Ivanščak, iz kojeg se opskrbljuje oko 50.000 stanovnika, a to je dovedeno u vezu s nedalekim odlagalištem otpada Piškornica, s toksikologom i doktorom ekologije Damirom Rukom iz javne tvrtke Koprivničke vode razgovaramo o tome prijeti li opasnost po zdravlje ljudi.
Jesu li Koprivničke vode upoznate sa studijom Hrvatskog geološkog instituta u kojoj se spominje povećanje koncentracije metala?
Da. Izrađivačima studije bila je na raspolaganju naša baza podataka o konstantnom monitoringu vode, kako izvorišta, tako i priljevne vode na točkama udaljenim od njega.
Jeste li što poduzeli kako bi se otkrio uzrok povećanju metala u podzemnim vodama?
Konkretan nalaz o “povećanju metala u podzemnim vodama” odnosi se na piezometar KPI 4 i na sadržaj željeza. Spomenuti kontrolni piezometar izgradili smo 2009. i od tada je pod našom redovitom kontrolom, tako da su podaci koji se spominju zapravo podaci Koprivničkih voda. Konkretno, podaci o metalima su prilično varijabilni, a jedan od mogućih i vjerojatnih uzroka toga je kolebanje razina podzemne vode, a ne priljev vode antropogeno onečišćene metalima. Analize metala na izvorištu Ivanščak provode se redovito od početka rada izvorišta, dakle gotovo 50 godina, i nikad vrijednosti nisu bile iznad dopuštenih granica.
Kako se prati kvaliteta vode na Ivanščaku i potencijalne opasnosti?
Voda izvorišta Ivanščak zdravstveno je ispravna, i tako je već 50 godina. Voda se redovito kontrolira po internom laboratoriju s oko 700 analiza godišnje, kao i po vanjskim ustanovama, županijskom i državnom zavodu za javno zdravstvo i Ministarstvu zdravstva, s oko 100 analiza godišnje. Da je ijedna analiza ili ijedan pokazatelj bio preko dozvoljenih granica, sukladno zakonu javnost morala bi biti o tome obaviještena. Takvog slučaja nije bilo. Potencijalna opasnost za izvorište je pritisak neposrednog okoliša jer se izvorište nalazi unutar poljoprivredno-urbanog područja uz frekventne cestovne i željezničke prometnice. S obzirom na takvo stanje, vidi se u proteklom pedesetogodišnjem razdoblju porast vrijednosti nitrata u podzemnim vodama, no bitno ispod dopuštenih vrijednosti.
Postoji li kakva procjena utjecaja dosadašnjeg gradskog odlagališta otpada Piškornice i budućeg RCGO-a na crpilište Ivanščak?
Službeno odlaganje otpada na Piškornici datira od osamdesetih godina. Stanje podzemnih voda pratilo se redovito i uvijek su zaključci bili kako je utjecaj odlagališta na podzemnu vodu lokalnog karaktera. Osim toga, smjerovi strujanja podzemne vode su takvi da voda s područja odlagališta ne teče u pravcu izvorišta. Nakon provedene sanacije odlagališta situacija može biti samo bolja.
Možete li decidirano ustvrditi da Piškornica nema negativnog utjecaja na podzemne vode, odnosno crpilište Ivanščak?
Do sanacije je odlagalište Piškornica imalo negativan utjecaj na podzemne vode, ali on je bio lokalnog karaktera. Nijedno ispitivanje nije uočilo bilo kakav utjecaj odlagališta na vodu izvorišta Ivanščak, kao ni na vodonosni sloj s kojeg se izvorište prihranjuje.
Važno je znati da je studija bila prva faza cijelog projekta definiranja eksploatacijskih zaliha koprivničke Podravine. Citiramo rečenicu iz zaključka završnog elaborata: “Ipak, treba napomenuti da se povećane koncentracije teških metala mjestimice mogu registrirati na različitim mjestima, što je prvenstveno posljedica sedimentacijskih uvjeta u vrijeme taloženja kvartarnih naslaga.” Dakle, riječ je o prirodnom povećanom sadržaju željeza.
>> Dobrović na opožarenom odlagalištu Piškornica: Loša politika gospodarenja otpadom
Nije isti utjecaj odlagalista Piskornica kad na njega stize 8.000 tona godisnje ili kad na njega stize 6.000 tona mjesecno ili kad na njega planiraju 140.000 tona godisnje. Uz to odlaze li se sad smece na sanirani dio piskornice i je li doslo do ostecenja folije koja je postavljena prilikom sanacije?