Francuska vlada obećala je ovoga tjedna da će porezni sustav za strane kompanije učiniti najpovoljnijim u Europi, a u bitku za privlačenje banaka, kompanija i različitih agencija iz Londona, nakon što su Britanci odlučili izaći iz Europske unije, uključili su se i mnogi drugi kandidati, od Amsterdama i Frankfurta do Milana i Madrida.
"Želimo stvoriti financijsko središte budućnosti. Riječju, sada je vrijeme da se dođe u Francusku", kazao je u srijedu francuski premijer Manuel Valls okupljenima na godišnjoj konferencije francuskog udruženja financijske industrije Europlacea.
Francuski financijski sektor često se žalio na ambivalentnost francuske vlade spram te industrije koja je opterećena visokim porezima i na čiji su račun ponekad upućeni neprijateljski komentari političara.
No, Pariz sada vidi priliku nakon prošlomjesečne britanske referendumske odluke o napuštanju Unije, čije regulatorne implikacije stavljaju London, kao središte europske bankarske industrije, pod veliki znak pitanja.
"Danas nudimo rješenja kompanijama koje nam šalju upite i očekuju odgovore kako bi se pripremile za budućnost", kazao je Valls, čije su poruke popraćene velikim pljeskom sudionika iz redova najviših bankarskih i financijskih krugova.
Također. poručio je da je francuski porezni sustav već povoljan i dodao kako će vlada na jednom mjestu uspostaviti administrativni punkt za strane kompanije koje žele otvoriti poslovanje u Francuskoj, a nudit će svoje usluge i na drugim stranim jezicima, izuzev francuskog.
U vladi su također spremni na formiranje dovoljno razreda u školama za djecu stranaca, a po potrebi i na njihovim materinjim jezicima.
Guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau obećao je da će francuski regulatori brzo proučiti zahtjeve svih financijskih institucija s licencama u Britaniji koje bi mogle zatražiti otvaranje ureda u Francuskoj.
Pariz: Nismo u ratu s Londonom, no postoji konkurencija
"Mi nismo u ratu s Londonom... no postoji konkurencija, pa želimo Pariz učiniti vodećim eurpskim financijskim središtem", kazala je čelnica šire pariške regije Valerie Pecresse okupljenim bankarima.
Premda nerijetko zanemarivani u prošlosti, prijedlozi koji stižu iz redova financijske industrije da se Parizu poveća privlačnost na inozemnoj razini od sada će se početi slušati.
Pariz je ionako već najveće središte za mnoga tržišta u eurozoni, uključujući izdanja korporativnih obveznica i upravljanje investicijama, s 3.600 milijardi eura vrijednom imovinom pod upravljanjem.
Ostala financijska središta u 19-članoj eurozoni počela su i prije Pariza lobirati kod londonskih financijskih tvrtki.
Novi gradonačelnik Milana iz lijevog političkog spektra Giuseppe Sala u srijedu se sastao sa čelnikom Europske agencije za banke (EBA) kako bi pridobi tog regulatora u EU sa sjedištem u Londonu da izabere Milano za svoje novo sjedište budući je vrlo vjerojatno da će morati otići iz Britanije nakon 'Brexita'.
Sala je razgovarao i sa čelnicima Europske agencije za lijekove (EMA) kako bi sjedište prebacili u Milano. EBA i EMA zajedno zapošljavaju oko 1.000 ljudi.
Službeni Madrid početkom je tjedna, pak, poručio da razmatra uvođenje poreznih olakšica kako bi privukao banke i međunarodne kompanije koje žele otići iz Britanije nakon referendumske odluke.
Francuska i ostale članice EU-a su mišljenja da britanske financijske tvrtke ne bi smjele zadržati "putovnicu" koja ima omogućava pristup tržištima u EU, ako Britanija ne prihvati načelo slobodnog kretanja ljudi, čemu se zagovornici 'Brexita' protive.
Nakon 'Brexita' slijedi 'Brexodus'
Svjesni problema, britanski ministar financija George Osborne nedavno je najavio smanjenje poreza na dobit ispod 15 posto, dok je čelnik londonskog Citya pozvao vladu da što prije krene u pregovore o novim trgovinskim uvjetima s EU.
Velika Britanija trebala bi brzo reagirati kako bi zadržala priljev investicija i sačuvala dominaciju četvrti Citya u financijskim uslugama nakon 'Brexita', kazao je u srijedu čelnik te londonske financijske četvrti Jeffrey Mountevans.
Zbog svega toga, mediji posljednjih dana pišu o tome kako nakon odluke o 'Brexitu' slijedi i 'Brexodus', preseljenje sjedišta ne samo niza agencija EU-a, nego i banaka i kompanija iz Britanije u neku od članica Unije kako bi imale lakši pristup zajedničkom tržištu.
Nedavno je američka investicijska banka Morgan Stanley poručila da bi mogla premjestiti 2.000 radnih mjesta iz Londona u Dublin ili Frankfurt, dok je britanska banka HSBC priopćila da planira premjestiti 1.000 radnih mjesta iz Londona u Pariz.
Britanski telekomunikacijski div Vodafone upozorio je, pak, da bi mogao preseliti svoje sjedište izvan Velike Britanije jer mu je važno zadržati pristup slobodnom europskom "kretanju ljudi, kapitala i robe".
Tako se Vodafone pridružio sve većoj listi kompanija, među kojima su Visa i easyJet, koje razmatraju preseljenje sjedišta iz Britanije.
A bitka za privlačenje svih tih kompanija, agencija i banaka već je počela. Kandidata je mnogo. Najveći dio tog kolača mogli bi zagrabiti Pariz i Frankfurt, dva najveća financijska središta na europskom kontinentu. No, i mnoga druga europska središta lobiraju kod kompanija i banaka, među ostalim, Milano, Amsterdam, Madrid...
>>Evo zašto su Nijemci najveći dobitnici Brexita
I gdje smo mi tu?