Dijalog Srbije i Kosova je u ključnoj fazi i „na prekretnici“, a EU očekuje da će Beograd i Priština prihvatiti europski plan za rješavanje kosovskog pitanja, poruke su visokih europskih dužnosnika Beogradu i Prištini uoči sastanka na vrhu u Bruxellesu 27. veljače. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti su, unatoč protivljenju nekim dijelovima i hodogramu ponuđenih rješenja u francusko-njemačkom planu za Kosovo, koji je EU preuzela kao svoj, potvrdili sudjelovanje u novom krugu dijaloga.
Prijedlog sporazuma dvjema stranama su u drugoj polovici siječnja predstavili američko-europski diplomati, a dokument predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO). Vučić je rekao da je Srbija "spremna prihvatiti koncept europskog plana" i "raditi na primjeni predloženog sporazuma", a Kurti je poručio da Kosovo "prihvaća prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa" i smatra ga dobrom osnovom za daljnje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.
Vučić i Kurti će s šefom eurodiplomacije Josepom Borrellom i posebnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom u ponedjeljak prvo imati odvojene razgovore, a zatim i zajednički sastanak, a iz Bruxellesa su im upućene jasne poruke i očekivanja. Lajčak je u međuvremenu beogradskim medijima rekao kako očekuje da će Beograd i Priština na tom sastanku prihvatiti europski plan, za koji vjeruje da će „postati obvezujući i za jednu i za drugu stranu“.
VIDEO Vučić 'šokirao' Hrvate: "Imaju odličnu vojsku i odličnu vojnu industriju i ja to poštujem..."
Lajčak: Nije u pitanju privremeni sporazum
„To nije privremeni sporazum, poslije njega će se nastaviti proces sveobuhvatne normalizacije odnosa koji treba završiti potpisivanjem sveobuhvatnog sporazuma, prije ulaska Srbije i Kosova u Europsku uniju", rekao je Lajčak u intervjuu Tanjugu. Lajčak je podsjetio da su obje strane rekle da prihvaćaju taj prijedlog i da je „vrijeme sazrelo“.
„Očekujemo od naših partnera da službeno i javno prihvate taj prijedlog i da razgovaramo o njegovoj implementaciji, što je cilj našeg sastanka u ponedjeljak", istaknuo je Lajčak. On je nije izravno odgovorio na pitanje o tome je li u ovoj fazi taj sastanak presudan „po načelu uzmi ili ostavi“, poručivši da će „od stajališta strana u pregovorima ovisiti naredni koraci“.
Prihvaćanje našeg prijedloga koji podržava 27 članica EU-a i SAD znači da su oni odlučili poboljšati svoje odnose i ubrzati svoj europski put, rekao je Lajčak naglasivši kako bi, u suprotnome „to bi bio negativan signal“ da Beograd i Priština nisu spremni normalizirati međusobne odnose.
„Svi znaju šta očekujemo od sastanka u ponedjeljak... Mislim da je svima jasno da se ne govori 'ne' Europskoj uniji i Americi, posebno ako možemo time dobiti stabilizaciju, normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, stabilizaciju atmosfere na Balkanu i ubrzani europski put"“, poručio je Lajčak, podsjetivši na svoje nedavne odvojene razgovore s Kurtijem i Vučićem. On je naglasio da je to „europski prijedlog“ zato što ima potporu svih 27 zemalja članica EU, premda njih pet – Španjolska, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Cipar službeno ne priznaje kosovsku nezavisnost.
Borrell: Dijalog "na prekretnici"
Jasnu poruku dvjema stranama u četvrtak je iz New Yorka poslao i šef eurodiplomacije uoči sjednice VS UN-a, rekavši da je dijalog Beograda i Prištine o normalizaciji odnosa „na prekretnici“. Josep Borrell je, prema objavi njegova ureda na Twitteru, istaknuo nadu da će obje strane u Bruxellesu u ponedjeljak „biti konstruktivne i iskoristiti tu jedinstvenu priliku".
Kosovo je u veljači 2008. proglasilo neovisnost koju Srbija, sukladno Ustavu, ne priznaje i naziva ga svojom južnom pokrajinom, a vlasti u Prištini „privremenim institucijama“. Na nedavnoj parlamentarnoj raspravi o Kosovu crvena linija o kojoj su se suglasile i srbijanska vladajuća koalicija i oporba je da Srbija ne treba priznati neovisnost niti se suglasiti s prijemom Kosova u UN. Istodobno, stajališta o ponuđenom planu EU-a su različita – od kategoričkog odbijanja desne oporbe do sugestija proeuropskih stranaka da Srbija mora voditi računa o nacionalnim interesima uvažavajući i svoju stratešku odluku da joj je cilj članstvo u EU.
