Specijalizacija Top Termi Topusko za wellness i zdravstvene tretmane temeljene na industrijskoj konoplji, razvoj poljoprivrednog uzgoja i prerade industrijske konoplje na području Banije, istraživanje i korištenje potencijala geotermalne energije u funkciji gospodarskog razvoja te proizvodnja tzv. biljnog mesa, tj. biljnih supstituta mesa u poljoprivredi na ruralnom području Sisačko-moslavačke županije samo su dio prijedloga inicijativa koji su danas predstavljeni u Glini.
Ti prijedlozi, ali i mnogi drugi iz segmenta infrastrukture, obrazovanja... sadržani su u dokumentu „Dugoročna razvojna vizije Banije“ koju je izradila radna skupina sastavljena od članova Ekonomskog savjeta predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i vanjskih stručnjaka s područja ekonomije, sociologije, antropologije i urbanog planiranja.
Zeleni prostor mogućnosti
– Riječ je o dokumentu u kojem je ideja pokušati skicirati te na inovativan i kreativan način objediniti tradicijsku proizvodnju kako bi prostor predstavili kao zeleni prostor mogućnosti. Tu su danas bili predstavnici vlasti, tvrtki, sektora obrazovanja, nevladina sektora, OPG-a kako bi dobili od njih neki feedback, ali i rekli nam o svojim nekim izazovima s kojima se suočavaju na ovom području – rekao je doc. dr. sc. Velibor Mačkić predstavljajući dokument.
– Situacija je teška, teža nego gotovo bilo gdje u Hrvatskoj, bilo je tako i prije potresa, problema je milijun, naslijeđenih. Neki se ne rješavaju od potresa, a mogli su biti riješeni. Obnova ide sporo i čudi me da je tako, u svjetlu iskustava prije 30 godina i prije pet godina u Gunji. Neke su stvari strukturne prirode i to se ne može riješiti preko noći. Nije moguće da Banija postane Štajerska ili Koruška, ali je moguće da ide putem gdje je sada veći dio Like, gdje se unatoč manjku radnika neke stvari događaju. Ovdje je mrtvo, a želimo da bude živo – rekao je Milanović dodavši kako su u Glinu došli čuti ljude koji se bore i, recimo, uzgajaju borovnice, ali i ljude koji ovdje zapošljavaju stotine ljudi.
– Ovo nije izvršni dokument, to je jedna vrsta javne poruke na čemu ću raditi. Time će se baviti moj gospodarski savjet u kojem su akademski, ali i praktični ljudi – dodao je predsjednik koji je istaknuo kako su na predstavljanju sudjelovali i HDZ-ovi predstavnici lokalne vlasti s potresom stradalog područja.
Njima su prezentirani i prijedlozi razvoja infrastrukture poput potrebe gradnje brze ceste Popovača – Josipdol, koja prolazi preko ovog područja, ali i prijedlog urbane revitalizacije Siska njegovim mogućim uključivanjem u inicijativu Novog europskog Bauhausa.
Novi europski Bauhaus
Novi europski Bauhaus, najavljen lani u Europskoj komisiji, služit će kao inkubator inovacija i kreativnosti kako bi se u cijeloj Europi i izvan nje potaknuo održivi dizajn u koji bi bili povezani umjetnost, kultura i tehnologija.
Poticala bi se inovativna rješenja u području arhitekture i materijala, a u jesen ove godine bit će objavljen poziv za uključivanje u inicijativu u najmanje pet država članica EU.
Prva stvar je infrastruktura, Glini je neophodna zaobilaznica
– Mi gospodarstvenici rekli smo da je prva stvar kojoj se treba okrenuti infrastruktura. Neophodna nam je zaobilaznica u Glini, nema smisla da kroz grad prolaze teški tereti. Predložili smo i sad, i prije ministru Ćoriću, da se gospodarstvenicima ovdje omogući isplata za prehranu neoporezivo, ali da se to isplati radniku. Mi ljude možemo zadržati samo većim plaćama, ne mogu ih pomaziti i reći da će biti dobro, mogu ih nagraditi samo stimulacijom. Male su marže u drvnoj industriji, digli smo plaće koliko možemo, ali ne ide dalje bez poreznih rješenja, a najbitnije da će novac završiti kod radnika – rekao je Elmor Baraković, direktor Drvnog centra Glina, koji u gradu zapošljava 550 radnika. Uskoro tvrtka pokreće i proizvodnju montažnih kuća.
VIDEO Ahmetović: Grmoja manipulira slučajem iz 2013., a Hekma je pedofil i idiot
Čudno kako je predsjednikov tim baš izradio "Dugoročnu Viziju razvoja Banije, a nije recimo Banovine ili recimo Markuševečkog kraja ili donjostubičkog kraja, a mi može neko provjetliti pamet