Dugotrajno radno vrijeme ubija stotine tisuća ljudi godišnje, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Prvo globalno istraživanje ove vrste pokazalo je da je 2016. godine 745 tisuća ljudi umrlo od moždanog udara i srčanih bolesti zbog dugotrajnog rada.
Izvještaj je pokazao da su najugroženiji ljudi koji žive u jugoistočnoj Aziji i zapadnom Pacifiku, ali situacija se pogoršala diljem svijeta tijekom pandemije koronavirusa, prenosi BBC.
Istraživanje je pokazalo da rad od 55 ili više sati tjedno povećava rizik od moždanog udara za 35 posto i rizik od razvoja srčanih bolesti za 17 posto u usporedbi s radom između 35 i 40 sati tjedno.
Istraživanje koje je provela Međunarodna organizacija rada (ILO) također je pokazalo da su gotovo tri četvrtine umrlih preminulih od posljedica dugotrajnog rada bili muškarci u srednjim ili starijim godinama. Često do smrti dolazi godinama, ponekad i desetljećima nakon što je takav intenzivni rad završio.
Iako studijom nije pokriveno razdoblje pandemije, dužnosnici WHO-a rekli su da je više rada na daljinu i ekonomsko usporavanje možda povećalo rizike povezane s dugim radnim vremenom.
– Imamo dokaze koji pokazuju da se broj odrađenih sati poveća za oko 10 posto kada neka zemlja uđe u lockdown – rekao je tehnički službenik SZO-a Frank Pega. Izvještaji govore da je dugotrajno radno vrijeme odgovorno za otprilike trećinu svih bolesti povezanih s radom, što ga čini najčešćim uzročnikom profesionalnih bolesti.
Stoga su iz WHO-a upozorili da bi poslodavci trebali uzeti u obzir duge radne dane kad procjenjuju zdravstvene rizike svojih zaposlenika.
– Ograničavanje radnih sati u danu mogla bi biti dobra odluka i za poslodavce i za zaposlenike, jer se pokazalo da ta politika povećava produktivnost – rekao je Pega.
Koktelima možete pojačati imunitet: Donosimo jednostavne recepte!
Koješta, stožer kaže da se danas umire samo od korone.