Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale i to prvi put nakon četiri tjedna rasta, a razlog je oštar pad burzi dionica, jačanja ponude i strahovanja ulagača od usporavanja rasta globalnog gospodarstva.
To bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.
Na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,1%, na 71,35 USD, a na londonskom je cijena barela prošloga tjedna pala 4,4%, na 80,45 dolara, piše HRT.
Upravo to bi mogao biti razlog barem kratkom poskupljenju cijene goriva u Hrvatskoj. Od polovice kolovoza cijene nafte skočile su 15-20%, što je ponajviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. studenoga.
To je prošlog tjedna na većini benzinskih postaja donijelo poskupljenje cijena dizela i benzina za 20-ak lipa. Pri tome su benzini poskupjeli prosječno 12 lipa, a dizeli 27 lipa. U mjesec dana dizeli su poskupjeli 39 lipa, a benzini 12 lipa.
Što se tiče većeg povećanja cijene dizelskih goriva u Ministarstvu energetike pojašnjavaju kako se cijene naftnih derivata odražavaju u kretanju cijena naftnih derivata na svjetskom i europskom tržištu, konkretno na tržištu Mediterana koje je naše referentno tržište, što je preduvjet sigurne i pouzdane opskrbe naftom i naftnim derivatima. Trenutno su na tržištu Mediterana cijene dizelskih goriva veće od cijena benzina, tvrde u Ministarstvu energetike za HRT.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da Vlada prati cijene naftnih derivata te će vidjeti hoće li biti potreba za nekom mjerom ili reakcijom s obzirom da su cijene benzina i dizela znatnije porasle.
Cijene nekada
Prije skoro dvadest godina, 1999. godine u automobile se točilo i 60% jeftinije gorivo.
Tada su u Hrvatskoj cijene naftnih derivata bile pod režimom državnog određivanja i limitiranja, pri čemu je uz nižu cijenu derivata na tržištu domaća naftna industrija bila dovedena u gubitke i na rub opstanka te se morao uključiti inozemni strateški partner uz postepenu prodaju većeg dijela temeljnog kapitala najveće domaće naftne kompanije.
Tri godine kasnije, 2002. godine cijene goriva su bile čak 25% više nego 1999. godine.
Rast je nastavljen do 2006. godine kada u jednoj noći dolazi do drastičnog poskupljenja goriva INA-inih naftnih derivata. Vlada je INA-i naložila da se cijene većine goriva snize, a i sama Vlada je shvatila kako se i oni moraju odreći svojeg profita i kako postojeći sustav trošarina, odnosno državnih nameta na goriva, ne može opstati dok cijene sirove nafte skaču do neba. Tako su cijene goriva pale preko noći za pola kune, a sve se to događalo za vrijeme kada je premijer bio čovjek koji se danas nalazi na optuženičkim klupama - Ivo Sanader.
Dizel goriva nisu više jeftina
Prepuštanjem oblikovanja cijena slobodnom tržištu cijene su narasle i preko 11 kuna po litri, a ni vlasnici dizelaša nisu se utješili jer je cijena dizela blizu cijene benzina. Razlog je jednostavan.
"Suvremena dizelska goriva, a koja zadovoljavaju najsuvremenije tehničke norme kvalitete, osobito u pogledu praktičnog odsustva sumpora i mogućnosti rada u suvremenim dizelskim strojevima s vrlo visokim pritiskom, a koja se dobivaju korištenjem klasičnih destilacijskih i postrojenja za doradu ali i složenim i skupim postrojenjima za kemijsku doradu tzv. srednjih destilata, poput katalitičkog krekiranja, hidro-krekiranja ili kokinga, imaju vrlo visoke troškove proizvodnje. Tako dizelska goriva danas imaju proizvodnje troškove jednake ili čak više nego benzini i zato je i njihova maloprodajna cijena praktično jednaka benzinskim gorivima", pojasnio je profesor Igor Dekanić, s Rudarsko geološkog naftnog fakulteta u Zagrebu za HRT.
FOTO Ovo su groblja dizelaša, 300.000 čeka svoju sudbinu
Austrija, Mađarska, Slovenija... Benzin jeftiniji za kunu pa i više.. U Mađarskoj PDV 27%, a benzin 9,20kn. Zašto? Zato što nas država potkrada raznim trošarinama od kojih neke trošarine nemaju veze s cestovnim prometom, pri kupnji benzina plaćamo HDZ-ove uhljebe u HŽ-u i sl. Kako je moguće da u je bogatoj Austriji, koja ima znatno bolji standard od Hr, benzin jeftiniji? Plaće njihovih radnika su manje pa su tu pronašli uštede? Ili je kriva država (zajedno s pumpama koje su nabile marže)?