Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila epidemiju tzv. majmunskih boginja u više od desetak zemalja središnje Afrike "javnozdravstvenim izvanrednim stanjem od međunarodne važnosti", smrtnost je svedena na 3,3%. Na početku je od te bolesti umirala jedna od deset osoba. Svjetski putnici koji su odabrali jesen za godišnji odmor trebaju pripaziti na opasnosti od zaraznih bolesti.
Denga groznica
"Donedavno nije bilo široko dostupnog cjepiva protiv denga groznice za putnike. Ali u proteklih nekoliko godina, cjepivo pod nazivom Qdenga pušteno je u prodaju u Velikoj Britaniji, EU i nekim zemljama izvan Europe, dok se Dengvaxia nudi u SAD-u", navodi CNN. Prema riječima dr. Nicky Longley, savjetnice za zarazne bolesti i medicinu putovanja u Bolnici za tropske bolesti (HTD) pri Sveučilišnom koledžu u Londonu, cijepljenje protiv denga groznice nije baš ono čemu su se putnici nadali. – Cjepivo Qdenga smanjuje rizik od teškog obolijevanja i smrti ako se drugi put zarazite denga groznicom, ali ako prije niste imali denga groznicu, ne nudi gotovo nikakvu zaštitu – rekla je i dodala kako postoji teoretski rizik od teške infekcije. Longley savjetuje onima koji se nisu već zarazili virusom da odustanu od cjepiva dok ispitivanja još traju i umjesto toga poduzmu mjere opreza protiv uboda komaraca – kao što bi uostalom, napominje, trebali učiniti svi, bez obzira na status cijepljenja.
Jedna od bolesti koja vreba putnike je i malarija koja svake godine ubije 600.000 ljudi, većinom afričku djecu mlađu od pet godina. I nju prenose komarci. Djeca u Južnom Sudanu i Obali Bjelokosti dobile su prve doze cjepiva prošlog mjeseca, a odobrit će ga još neke afričke zemlje. Kada se cijela populacija cijepi protiv malarije, bolest bi, nada se Longley, mogla biti iskorijenjena. No dalek je put do toga. U Hrvatskoj se godišnje zabilježi od 20 do 30 oboljelih osoba.
POVEZANI ČLANCI:
Anniina Sandberg, finska poduzetnica, istražuje udaljena područja Afrike najmanje dva desetljeća i već točno zna koji joj lijek protiv malarije najviše odgovara. Svojedobno se našla na rubu smrti u Tanzaniji. Prepisan joj je bio lijek protiv malarije u kombinaciji s antibioticima, no nakon nekoliko mjeseci dobila je malariju i trbušni tifus.
– Primijetila sam da je lokalno stanovništvo redovito dobivalo malariju i oporavljalo se od nje, pa sam naivno počela o njoj razmišljati kao o gripi i prestala uzimati tablete. Jako sam se razboljela – ispričala je za CNN. Cjepiva protiv trbušnog tifusa široko su dostupna, a docjepljivanje se preporučuje svakih nekoliko godina. Sandberg se na putovanjima bojala i bjesnoće. U Tanzaniji ju je ovca liznula po nozi na kojoj je imala puknuti žulj, pa je odmah potražila liječničku pomoć i primila cjepivo protiv bjesnoće. Mogu, rekla je, proći tjedni ili čak mjeseci dok virus ne uđe u živčani sustav i dođe do leđne moždine i mozga. Dr. Longley ističe kako se ne može uvijek znati je li cjepivo provjereno i je li pohranjeno na pravoj temperaturi. Suprotno uvriježenom mišljenju, virus nije prijetnja samo u Aziji, kazala je, prisutan je u više od 150 zemalja na svim kontinentima, osim na Antarktiku. Na popisu je i krpeljni encefalitis (TBE), virusna zarazna bolest koja pogađa središnji živčani sustav i cirkulira u raznim dijelovima svijeta. – Postoje dijelovi središnje Europe za koje bismo svakako preporučili cijepljenje protiv TBE, osobito ako idete na planinarenje ili kampiranje – naglasila je Longley.
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" kažu da se nakon individualne identifikacije rizika za zdravlje putnika provode preventivne mjere edukacije, cijepljenja i kemoprofilakse. Najčešći zdravstveni rizici kojima su izloženi putnici su putnički proljevi, hepatitisi, respiratorne bolesti, osipi i druge manifestacije na koži poput alergijskih reakcija i opeklina, malarija, spolno prenosive bolesti kao što su HIV/AIDS, sifilis, gonoreja, hepatitis B i slično, tzv. visinska bolest, ugrizi životinja, ubodi insekata, cirkulatorni poremećaji (duboka venska tromboza, sindrom brze promjene vremenske zone (jet lag)... Prema nekim procjenama, gotovo polovina putnika u zemljama u razvoju susreće se s tzv. putničkim proljevom, najviše u Latinskoj Americi, Africi, Bliskom istoku i određenim dijelovima Azije, gdje se bolest uglavnom prenosi zaraženom vodom ili hranom. Najčešće je uzročnik Escherichia coli (E. Coli). Putnički proljev neki nazivaju i "Montezuminom osvetom", prema astečkom vladaru koji je, prema legendi, bacio kletvu prema kojoj će svi uljezi koji doputuju na taj teritorij platiti za zločine koje su počinili španjolski konkvistadori predvođeni Hernanom Cortesom.
Putnici koji odlaze na hodočašće u Meku moraju biti cijepljeni protiv meningokoka. Meningokoknu bolest uzrokuje bakterija Neisseria meningitidis, a najčešći invazivni oblici meningokokne bolesti su meningitis i sepsa.
Jedna od bolesti za koje je prije putovanja u određene zemlje potrebno cjepivo je "žuta groznica", a imunizacija se obavlja davanjem jedne doze cjepiva najkasnije deset dana prije polaska na put. Jedna doza pruža doživotnu zaštitu. Za put u tropska područja Južne Amerike i Afrike cijepljenje protiv "žute groznice" je obavezno, propisuje WHO. U Zavodu "Dr. Andrija Štampar" ističu kako su ovlašteni od Ministarstva zdravstva za provođenje cijepljenja protiv "žute groznice" koje je jedino obvezno prema Međunarodnom sanitarnom pravilniku. "Žuta groznica" je, pojašnjavaju, trenutačno jedina bolest za koju je potrebno imati Međunarodno uvjerenje o cijepljenju za ulazak u pojedine zemlje, u kojima postoji rizik prijenosa i zaraze. Popis tih zemalja donosi WHO svake godine i redovito se ažurira, u skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom. Prilikom cijepljenja izdaje se Međunarodno uvjerenje o cijepljenju (tzv. "žuta knjižica") koje postaje valjano deset dana nakon cijepljenja. Jedno cijepljenje protiv žute groznice štiti doživotno i potvrda vrijedi doživotno. Idealno bi bilo da se dva mjeseca prije putovanja putnici jave stručnjacima i informiraju o cijepljenju.
Nema cjepiva protiv kolere
U "Štamparu" su prošlog mjeseca izdali preporuku da se, ako putovanje uključuje bliski kontakt s nepoznatim osobama, cijepi preventivno s dvije doze cjepiva s razmakom od najmanje 28 dana između pojedinih doza. Procjena o potrebi cijepljenja provodi se na individualnoj razini, pa je, vele, važno kontaktirati epidemiologa u Centru za cijepljenje i putničke bolesti NZZJZ-a u Zagrebu ili HZJZ-u ili županijske zavode za javno zdravstvo izvan Zagreba. Zavod "Štampar" provodi neobavezna cijepljenja odraslih osoba i djece uz izdavanje potvrde o cijepljenju, odnosno međunarodnog certifikata o cijepljenju za putnike. Trenutačno nisu dostupna samo cjepiva protiv kolere. Dostupna su zato cjepiva protiv trbušnog tifusa, hepatitisa A, vodenih kozica, krpeljnoga meningoencefalitisa za odrasle, "žute groznice", difterije – tetanusa – pertusisa, difterije – tetanusa, gripe (sezonski), hepatitisa B, meningoencefalitisa ACWY135, ospica – rubeole – zaušnjaka (MMR/MO – PA – RU), pneumokoknih bolesti i tetanusa.
