Kad smo u jeku drugog pandemijskog vala pisali o paradoksalnoj situaciji u kojoj zdravstveni radnici čekaju na burzi jer se ne mogu zaposliti prije nego što odrade pripravnički staž, a staž im se ne omogućava, činilo se da će problem biti riješen kad je najavljeno da će 2000 pripravnika dobiti priliku za obavljanje pripravničkog staža.
– To omogućava zapošljavanje gotovo svih pripravnika koji imaju obvezu odrađivanja pripravničkog staža – kazao je tada ministar Vili Beroš. Natječaji za pripravništvo zaista su se i otvorili, međutim, u neskladu sa stvarnim brojem ljudi koje trebaju obuhvatiti.
Mnogi napuštaju struku
“Pripravnici u neizvjesnosti”, kako su sami nazvali svoju grupu objedinjeni u problemu iščekivanja posla, uočili su velike razlike u raspodjeli za pojedina zanimanja.
– Najviše se ističe razlika za zanimanje medicinskih sestara (VŠS i SSS) za koje je raspisano 675 pripravničkih mjesta, dok je njih u evidenciji HZZ-a manje od 372, uključujući i one s iskustvom i bez iskustva. Zanima nas kako je moguće da je za tako malu potrebu dano toliko pripravničkih mjesta dok je za neka zanimanja dan nedostatan broj pripravničkih mjesta – navodi Nikolina Bočkaj, prvostupnica fizioterapije koja pripravništvo čeka od rujna 2019.
Pripravništvo za medicinske sestre ukinuto je 2013. (kad i za liječnike, farmaceute, stomatologe, primalje i biokemičare) što znači da nove generacije nisu obvezne odraditi pripravništvo. No, druga zdravstvena zanimanja moraju ga odraditi, a trenutačnom raspodjelom kvota za njih nema mjesta. Posrijedi je oko 2000 prvostupnika i magistara fizioterapije, radne terapije, radiološke tehnologije, sanitarnog inženjerstva, medicinsko-laboratorijske dijagnostike te srednjoškolskih zanimanja kao što su fizioterapeutski tehničari, sanitarni tehničari, zdravstveno-laboratorijski tehničari, dentalni tehničari, medicinske sestre...
Mnogi od tih mladih ljudi prisiljeni su raditi nešto drugo pa i potpuno napustiti struku. “Pripravnici u neizvjesnosti” zbog svega su se obratili Ministarstvu zdravstva, a dali su i prijedlog rješenja problema u kojem bi se višak kvota raspodijelio na druga zdravstvena zanimanja. Drugi dio problema u nalaženju pripravničkog staža, ističu, način je kojim zdravstvene ustanove odabiru kandidate. Ne postoji pravilnik koji bi to regulirao te se vrlo često događa da neke osobe traže pripravništvo dvije-tri godine, a neki pak nađu staž samo nekoliko mjeseci nakon diplome.
Ukidanje pripravništva?
– Ministarstvo u dogovoru s HZZ-om mora donijeti pravilnik po kojem bi zdravstvene ustanove bile dužne uzimati kandidate prema određenim kriterijima kao što je datum odnosno starost diplome, prosjek ocjena i duljina trajanja obrazovanja. Tako bi svi dobili priliku odraditi pripravništvo unutar godine dana nakon završetka školovanja – kaže Nikolina Bočkaj.
Ako se nešto hitno ne promijeni, jedino rješenje ti zdravstveni radnici bez iskustva vide u ukidanju pripravničkog staža, kao što je tako već godinama u svim drugim europskim zemljama
VIDEO: Pogledajte kako izgleda odjel u KB Dubrava gdje se brojni bore za život zbog koronavirusa
