Predsjednik Zoran Milanović nakon odluke Ustavnog suda ipak je odlučio poštovati zakonsku proceduru izbora predsjednika Vrhovnog suda, s obzirom na to da je predstojnik njegova Ureda dr. sc. Orsat Miljenić danas uputio pismo predsjedniku Državnog sudbenog vijeća u kojem u predsjednikovo ime traži da se žurno objavi novi javni poziv jer u povodu prethodnoga predsjednik neće predložiti ni jednog od prijavljenih kandidata.
Upravo je to bila sugestija koju je u ležernom tonu na svom proflu na Facebooku iznijela i prof. dr. sc. Sanja Barić, ustavnopravna stručnjakinja iz Rijeke, poručujući svima: “Nije bitno tko je što dosad zeznuo, svi možete izaći kao pobjednici, a mi građani možemo dobiti stvarnu kvalitetu pravosuđa. Ajmo van iz ovoga! Vrlo je jednostavno i izvedivo, dosta junačenja.”.
Milanović otežao Z. Đurđević
Predsjednik DSV-a Darko Milković potvrdio nam je da će novi javni poziv biti objavljen u sljedećim danima, za dan, dva. Prof. dr. sc. Zlata Đurđević danas je u priopćenju potvrdila da će se kandidirati na novi javni poziv i nada se povjerenju Predsjednika Republike i Hrvatskog sabora.
Predsjednikov dopis DSV-u radi objave novog javnog poziva prvi je korak među onima koje predlaže prof. Barić. U dopisu se obrazlaže da Zakon o sudovima, temeljem kojeg postupa DSV, ni na koji način ne uređuje komunikaciju predsjednika Repulike s DSV-om, niti rješava situaciju u kojoj predsjednik ne želi predložiti nikoga od prijavljenih kandidata, pa niti uređuje institut ponavljanja javnog poziva. Ali Ustav obvezuje predsjednika da se brine “za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti”, a želeći omogućiti funkcioniranje sudbene vlasti, te vodeći računa da je predsjednik VS-a i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, predložio je da se žurno ponovi javni poziv “osobama” koje bi željele obnašati dužnost predsjednika VS-a i da se skrati vrijeme trajanja poziva na 15 dana “s obzirom na to da je već jednom upućen javni poziv”.
Uz napomenu da svojim dopisom predsjednik Milanović ne namjerava ni na koji način utjecati na Ustavom i zakonom određenu nadležnost DSV-a.
“Predsjednik Republike želi, u neurednoj i kaotičnoj situaciji stvorenoj izmjenama Zakona o sudovima, doprinijeti što boljem i učinkovitijem funkcioniranju sudbene vlasti te omogućiti funkcioniranje Državnog izbornog povjerenstva nakon isteka mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda”, zaključeno je u dopisu.
Inače, rok koji DSV može dati “ne smije biti kraći od 15 dana, niti dulji od 30 dana”, a pri tomu bi trebali voditi računa kako je moguće da će biti potreban i treći poziv, s obzirom da HDZ neće podržati kandidata koji po njihovoj ocjeni ne poštuje pravni poredak, a i neki zastupnici drugih stranaka već su rekli da joj neće dati svoj glas.
I prof. Barić nam je prije očitovanja prof. Đurđević rekla kako je predsjednik Milanović svojim pristupom otežao njezinu kandidaturu te da se ona trebala očitovati odmah nakon objave odluke Ustavnog suda da će poštovati tu odluku, što je prof. Đurđević danas i učinila u priopćenju.
– Neovisno o tomu slažemo li se ili ne s odlukom Ustavnog suda, ona je tu. Ako sada inzistiramo u ime neke ideje da se odluke Ustavnog suda može ne poštovati, to je strašno, to je rušenje svega – ističe Barić. I profesorica je, ne znajući da je neki dan to rekao i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović, napomenula da ako su javni pozivi namješteni, to nije razlog da ih se ukine, nego da se demokratskim nadzorom inzistira na njihovoj provedbi u općem interesu, te prokažu negativne pojave.
– Takvim procesima sazrijeti će i ideja o važnosti objektivnog i neutralnog pristupa, odnosno o važnosti procedure, a ne da nam je važniji “naš” i “vaš”. Ako su samo naši argumenti važni, to je autokracija, moralno-politička podobnost, to je apsolutno suprotno ideji pravne države – ističe Barić. Profesorica smatra da je dosadašnja taktika predsjednika Milanovića bila posve promašena.
– Predsjednik Vrhovnog suda je bitan, ali njegove su ovlasti ograničene. Rasprava o kvaliteti pravosuđa nije rasprava o predsjedniku Vrhovnog suda, već je to rasprava o Državnom sudbenom vijeću, načinu izbora njegovih članova i o njegovu funkcioniranju, o tomu kako se biraju suci – kaže Barić. Ali drži da je i taktika HDZ-a bila pogrešna.
Dr. Šime Savić najavio tužbu
– Trebalo je tenzije spustiti na zemlju. Nisu se smjeli navući na tu igru u kojoj je predsjednik Milanović na svom terenu, trebali su pričekati, nije dobro na sve odgovarati, iako je ta kritika bila opravdana – smatra profesorica.
Nastavak priče o izboru predsjednika Vrhovnog suda dodatno bi se mogao zakomplicirati ako Đuro Sessa i dr. sc. Šime Savić podnesu ustavnu tužbu.
Đuro Sessa nije se htio o tomu izjašnjavati, kao ni o tomu hoće li se javiti i na drugi javni poziv.
– Mislim da se treba poštovati zakon i provesti proceduru do kraja – rekao je predsjednik Vrhovnog suda.
Dr. Šime Savić najavio je podnošenje ustavne tužbe.
– Postupak po javnom pozivu na koji sam se prijavio te poslao svoj životopis i program rada, nije završen u skladu sa zakonom. Prema članku 44.a Zakona o sudovima, Ured predsjednika morao je zatražiti mišljenje o kandidatima od Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora i onda je predsjednik Republike mogao odlučiti da neće predložiti nikoga od kandidata, ali je morao i obrazložiti zašto nas neće predložiti – obrazložio je odvjetnik dr. Savić.
Već je nekolicina pravnih stručnjaka, a među prvima prof. dr. sc. Mato Palić, istaknula da je posve promašeno reformu pravosuđa svoditi na jednog čovjeka, predsjednika Vrhovnog suda. Na koncu je to priznao i predsjednik Zoran Milanović, dodavši kako je ipak i ta promjena bitna jer ako ništa drugo, kako bi “prava osoba” na tome mjestu pokrenula barem stegovne postupke protiv sudaca koji to zaslužuju. Jedna od ovlasti predsjednika VS-a i jest da pokreće stegovne postupke, ali naravno da se suci koji odlučuju o stegovnoj odgovornosti ne moraju suglasiti s čelnikom sudbene vlasti i njegovu inicijativu mogu i odbiti. Predsjednik VS-a čak i da sudi, bio bi samo jedan od članova sudskog vijeća. On saziva i vodi opće sjednice Vrhovnog suda na kojima je samo jedan od svih sudaca Vrhovnog suda. Predsjednik Vrhovnog suda brine se o pravodobnom i učinkovitom radu suda. Može se činiti da je jedna od, politički gledano, njegovih jačih ovlasti podnošenje godišnjeg izvješća o stanju sudbene vlasti, u kojem može upozoriti na stanje, organizacijske probleme, zakonodavne nedostatke te dati prijedloge za unapređenje rada sudova. Sam Đuro Sessa nakon prvog takvog izvješća rekao je da mu je rasprava u Saboru o toj temi bila najgore životno iskustvo. I bivši predsjednik Branko Hrvatin neke je prijedloge uzalud ponavljao iz godine u godinu.
Gđo Barić , totalno ste u krivu . Na našu žalost predsjednik Milanović uopće nije na svom terenu kad su ustav i zakoni u pitanju . Jedan od dokaza je lex Perković koji nas je izložio nepotrebnoj blamaži iako suu ga svi relevantni pravni stručnjaci upozoravali da griješi . Rezultate njegova “znanja” na žalost smo spoznali .