Budžet EU

Proračun EU za 2012. iznosi 129,1 milijarda eura

novac4
nph/Zangrando
08.01.2012.
u 00:01

Prvi i najveći izvor budžeta, koji čini 69% proračunskih prihoda, je doprinos država članica koji je razmjeran njihovu bruto-domaćem proizvodu

Europska unija ima vlastite izvore prihoda koji čine budžet EU. On iznosi oko 1% nacionalnog bogatstva država članica. Postoje tri glavna izvora europskog proračuna. Prvi i najveći izvor je doprinos država članica koji je razmjeran njihovu bruto-domaćem proizvodu. On donosi oko 80 milijardi eura, tj. 69% proračunskih prihoda. Drugi izvor su uvozne carine koje se ubiru pri uvozu iz zemlja koje nisu članice EU-e i poljoprivredne pristojbe (carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda i davanja za šećer), a od kojih se ubire oko 17, 3 milijarde eura, tj. 15% od proračunskih prihoda Europske unije. 1,4% od prihoda što ih države ubiru od poreza na dodanu vrijednost prikupljenog u svim državama članicama - čine 17,8 milijardi eura, tj. daljnih 15%  proračunskih prihoda.

Proračun ima i druge izvore kao što su porezi na dohodak službenika Europske unije ili doprinosi koje zemlje koje nisu članice Europske unije plaćaju kako bi sudjelovale u određenim europskim programima. Ova sredstva čine oko 1,3 milijarde eura, tj. 1% cjelokupnih prihoda. Osiguravanje ovih prihoda je obaveza za države članice koja proizlazi iz Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o Europskoj zajednici.

Budžet se usvaja prema jedinstvenoj proceduri (budžetska procedura) koja uključuje Europsku komisiju, Vijeće EU i Europski parlament, tzv. trijalog. Njihove nadležnosti razlikuju se ovisno o tome  odlučuje li se o obveznim rashodima kao što je zajednička poljoprivredna politika (zadnju riječ ima Vijeće EU) ili neobveznim kao što su strukturni fondovi i razvojne politike (zadnju riječ ima Europski parlament). Za provođenje budžeta odgovorna je Europska komisija i druge nadležne institucije, a ukupnu vanjsku reviziju provodi Europski revizorski sud. Ukupan iznos vlastitih sredstava ne smije prelaziti 1,27% ukupnog BNP-a država članica EU.

Proračun Europske unije dokument je kojim se financiraju aktivnosti i politike Europske unije; zajednička vanjska politika, pomoć za regionalni razvoj, znanost, istraživanje obrazovanje, međunarodna suradnja i dr. Donosi se za višegodišnje razdoblje tj. za šest godina, a stvarni se troškovi utvrđuju godišnje. Ovo šestogodišnje razdoblje naziva se financijska perspektiva koja predstavlja programiranje troškova zajednice za višegodišnje razdoblje na osnovi političkih prioriteta europskih institucija, a da bi se izbjegle neizvjesnosti u financiranju programa Europske unije.

Europska komisija odgovorna je za administraciju i provedbu proračuna Europske unije. Europski parlament odobrava upravljanje proračunom od strane Europske komisije nakon konzultiranja izvještaja revizorskog suda.

Proračun Europske unije 2007. - 2013. podijeljen je u šest stavki  i to: Očuvanje i gospodarenje prirodnim resursima 44,4%, održivi razvoj – kohezija 35,9 %, održivi razvoj  - konkurentnost 7,4%, administracija 5,5%, EU kao globalni partner 5,4 %, građanstvo 0,5 %, sloboda, sigurnost i pravda,kompenzacija 0,4%, ukupno 126,5 milijardi  eura.

Ključne riječi

Komentara 2

PB
predrag borna
05:03 08.01.2012.

Pri ovakvom izračunu doprinosa za zajednički budžet potpuno je jasno da \"mali\" puno bolje prolaze od velikih.Već bi to trebao biti razlog da Hrvatska bez razmišljanja uđe u EU.Dobar dio sredstava iz Unije je bespovratan....

Avatar neidemdalje
neidemdalje
22:54 09.01.2012.

nije to baš tako lijepo kako tu piše; ti MORAŠ uplatiti obvezni dio prema nacionalnom dohotku a dali ćeš i koliko izvući iz fondova je upitno. osim toga ima puno troškova koji se ovdje ne vide a to su : mi smo odustali od carine robe iz EU, mi smo odustali od zerpa a s tim i na znatan dio prihoda koji bi nam plaćali najviše talijani za ribolov u našim vodama, mi ćemo plaćati školovanje ljudi koji će poslije otići raditi u druge zemlje EU bez ikavih obaveza prema zemlji koja im je platila školovanje ( to je nažalost i sada slučaj ali ako uđemo to će biti pravilo a ne slučaj) naši poljoprivrednici će imati manje poticaje nego stare članice EU a nikakva carina neće štititi domaći proizvod s tim su poljoprivrednici osuđeni na propast jer da bi se izjednačili u poticajima treba vremenski rok od 10 godina.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije