Ljetni praznici učenicima uglavnom znače odmor, razbibrigu i popriličan otklon od škole kako bi napunili „baterije" i bili spremni za novu školsku godinu koja će im donijeti nove brige. Ipak učenici srednjih strukovnih škola imaju obvezu odraditi i 80 sati ljetne praktične nastave. To čeka elektrotehničare, frizere, drvoprerađivače, strojare, poljoprivrednike, trgovce ugostitelje...
Bolje od očekivanog
Čini se da je, barem prema njihovim izjavama, potonjima ipak ljetna praksa najzanimljivija. Kako i ne bi bila kada ju, oni grubišnopoljske srednje škole, za razliku od ostalih školskih kolega odrađuju u Jelsi na otoku Hvaru.
– Tih deset dana bilo je odlično. Isprva sam servirala stolove, a potom radila i u baru te sam naučila brojne stvari koje nemam prilike vidjeti i naučiti za praktične nastave tijekom školske godine u Grubinom Polju. Ondje je ipak bio velik broj gostiju i puno je posla pa se puno može i naučiti – kaže Grubišnopoljka Kristina Ciber, koja je završila prvi razred ugostiteljske škole za konobara.
Zajedno s pet drugih kolegica Kristina je bila dio prve od ukupno četiri grupe grubišnopoljskih učenika ugostitelja koji će u Jelsi u hotelskom naselju Funtana provesti deset radnih dana. Dodala je kako je sve ispalo daleko bolje nego je uopće mogla i zamisliti.
Kako i ne bi, jer osim što rade, uče i navikavaju se na posao, mladi ugostitelji ujedno i uživaju.
Odrade osam sati
Naime, učenici ondje odrade osam sati i poslije toga su slobodni, što im daje priliku da istodobno ljetuju, upoznaju okolicu i uživaju.
– Učenici na ovaj način mogu odmah na početku školovanja vidjeti što je posao, jer teško u svojoj sredini mogu vidjeti što znači brinuti se o 600 gostiju odjednom. Nadam se da će suradnja s kolegama iz Jelse potrajati – optimističan je ravnatelj srednje škole u Grubišnom Polju Jozo Matošević. Osim što imaju besplatan smještaj i hranu, učenici su plaćeni 50 kuna dnevno, no i s tom su svotom zadovoljni jer je upravo dovoljna da im pokrije troškove slobodnog vremena. I roditelji, koji su djeci platili put s kontinenta do najsunčanijeg dalmatinskog otoka, djeluju zadovoljno.
– I ja sam radila na moru kao učenica i imam dobra iskustva. Sin je jedva dočekao da ode na more i okusi posao na Jadranu. Jako je zadovoljan, a i poslodavci s njim – kaže Ksenija, majka Krunoslava Černija, koji trenutačno boravi u Jelsi u drugoj grupi učenika.
robovlasnicki rad za saku kikirikija.... istina da moraju negdje nauciti zanat ali ovo je izrabljivanje djece. nisam te struke ali kad sam ja isao na radnu praksu, onda sam dobivao od tog poduzeca 50% regularne place koju prima radnik uu stalnom odnosu za to radno mjesto