više od 3000 rusa kontaktiralo liniju za predaju

Prigožin ponovo u sukobu s vlastima: Kritizirao guvernera Sankt Peterburga, člana vladajuće stranke

Aftermath of recent shelling in Donetsk
Foto: Alexander Ermochenko/REUTERS
1/11
Autori: Vecernji.hr, Hina
07.04.2023.
u 23:32

Kineski predsjednik Xi Jinping izrazio je spremnost da razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim nakon što je francuski predsjednik Macron pozvao Peking da razumno razgovara s Rusijom o ratu u Ukrajini. Xi, koji je nastojao pozicionirati Kinu kao potencijalnog posrednika u sukobu, kazao je kako se nada da će Moskva i Kijev moći održati mirovne pregovore što je prije moguće.

Kremlj je branio svoju odluku da razmjesti taktičko nuklearno naoružanje u Bjelorusiji, odbacujući kritike glavnog tajnika NATO saveza Jensa Stoltenberga. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako je Sjevernoatlantski savez taj koji se širi prema Rusiji te da je stoga Moskva morala poduzeti korake za obranu svoje sigurnosti. 

Poštovani čitatelji, ovaj članak sa praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku

Video: Još jedan ruski oligarh preminuo pod misterioznim okolnostima: Tijelo pronađeno u ćeliji

Tijek događaja:

23:19 - Prema informacijama ukrajinske obavještajne službe, u ožujku je više od 3000 Rusa kontaktiralo telefonsku liniju za predaju. Ovaj je broj duplo veći od broja zahtjeva tijekom prošlih mjeseci, rekao je glasnogovornik programa za pomoć ruskim vojnicima koji se žele predati, Vitalij Mativenko. Obavještajna služba tvrdi da bi povećanje moglo biti rezultat najavljene protuofenzive koja bi ovog proljeća mogla početi na više točaka uzduž fronta. "Ukrajinski protunapad još nije počeo, ali već proizvodi rezultate", stoji u izvješću obavještajnih službi. Podatke nije moguće neovisno provjeriti.

Ukrajinski ured za obavještajne djelatnosti pokrenuo je liniju "Želim živjeti" u rujnu prošle godine. Linija je otvorena 24 sata i namijenjena je pomoći vojnicima i jedinicama koje se dragovoljno žele predati ruskoj vojsci. Ukrajinci obećaju da će po predaji biti poštovana sva pravila Ženevske konvencije. Iz vodstva Koordinacije za odnošenje prema ratnim zarobljenicima kažu kako je do sada liniju kontaktiralo gotovo 10 tisuća Rusa prenosi The Kyiv Independent. Podatke nije moguće neovisno provjeriti.

22:44 - Vođa plaćeničke skupine Wagner, Jevgenij Prigožin, kritizirao je u petak guvernera Sankt Peterburga, Aleksandra Beglova, u kontekstu borbe za vlast u rodnom gradu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prigožin je na svojem blogu na Telegramu ustvrdio da je Beglov "nitkov" kojemu nije mjesto u gradu i ponovno zatražio kaznenu istragu o njegovim aktivnostima.  Beglov, član vladajuće ruske stranke Jedinstvena Rusija,  vodi grad od 2018., prvo kao privremeni guverner, a od 2019. kao izabrani. 

Prigožin ga često napada, a ovaj put ga je optužio da laže javnosti i zanemaruje sigurnosnu situaciju u gradu. Beglov još nije odgovorio na te optužbe. Prigožin, koji vodi svoju tvrtku i Wagner u tom gradu, kritizirao je guvernera što nije ništa učinio nakon ubojstva provladinog blogera Vladlena Tatarskog. Tatarski je ubijen u nedjelju u eksploziji u kafiću u Sankt Peterburgu čiji je vlasnik Prigožin. Pritom je 40 ljudi bilo ozlijeđeno. Osumnjičena je jedna žena. "Beglov nije nimalo pomogao nakon tog terorističkog napada. Štoviše, vjerujem da je on kriv što u gradu nema nikakve sigurnosti da bi se to moglo spriječiti", rekao je.

19:28 -  Istražitelji ruske Savezne sigurnosne službe (FSB) formalno su optužili Evana Gerškoviča za špijunažu, ali novinar Wall Street Journala zanijekao je optužbe tvrdeći da je u Rusiji radio kao novinar, izvijestile su u petak ruske novinske agencije. Ruski FSB, nasljednik sovjetskog KGB-a, objavio je 30. ožujka da je uhitio Gerškoviča (31) u Jekaterinburgu, gradu u podnožju Urala, i da ga sumnjiči za špijunažu zbog prikupljanja državnih tajni o vojno-industrijskom kompleksu. Za to mu prijeti do 20 godina zatvora.

"Gerškovič je optužen", rekao je izvor, a prenio Interfax. TASS je izvijestio da je FSB optužio Gerškoviča za špijunažu za SAD i da je on to zanijekao. "On je kategorički zanijekao sve optužbe i rekao da se u Rusiji bavio novinarstvom", rekao je neimenovani izvor za TASS. Gerškovič je prvi američki novinar pritvoren u Rusiji pod optužbama za špijunažu od Hladnog rata. Wall Street Journal je zanijekao da se Gerškovič bavio špijunažom i zatražio je da ga se odmah pusti na slobodu. 

Reporter for U.S. newspaper The Wall Street Journal Evan Gershkovich appears in this handout picture taken in Moscow, Russia, 2019. The Moscow Times/Handout via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES. MANDATORY CREDIT Photo: THE MOSCOW TIMES/REUTERS
Foto: THE MOSCOW TIMES/REUTERS

Kremlj je objavio da se Gerškovič bavio špijunažom "pod krinkom" novinarstva. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je SAD-u da je Gerškovič bio uhvaćen na djelu dok je pokušavao doznati neke tajne. SAD je zatražio od Rusije da pusti Gerškoviča na slobodu i ocijenio optužbe za špijunažu smiješnima. Njegovo puštanje na slobodu zatražio je i američki predsjednik Joe Biden. Ruski predsjednik Vladimir Putin još nije javno komentirao ovaj slučaj.  Gerškovič je rođen u obitelji sovjetskih emigranata, a odrastao je u New Jerseyju. U Moskvu se doselio potkraj 2017. kako bi radio za Moscow Times nakon čega je radio za AFP.

Kada je Rusija pokrenula "posebnu vojnu operaciju" u Ukrajini u veljači 2022., bio je u Londonu i trebao se vratiti u Rusiju kako bi se pridružio moskovskom uredu Wall Street Journala. Odlučeno je da će živjeti u Londonu i često putovati u Rusiju na zadatke kao dopisnik akreditiran pri ministarstvu vanjskih poslova. Slučaj se dogodio nakon što je u prosincu razmijenjena američka košarkašica Brittney Griner, koja je bila u zatvoru u Rusiji, za ruskog trgovca oružjem Viktora Bouta, zatvorenika u SAD-u. Griner je u Rusiji dobila devet godina zatvora zbog posjedovanja droge. SAD optužuje Moskvu da proizvoljno uhićuje Amerikance kako bi ih zamijenila za Ruse koji se nalaze u američkim zatvorima.

18:57 - Kremlj je u petak rekao da curenje povjerljivih dokumenata s pojedinostima planova SAD-a i NATO-a za pomoć Ukrajini pokazuju uključenost Washingtona u rat u toj državi. New York Times u četvrtak je prenio riječi dužnosnika vlade Joea Bidena da su procurili tajni dokumenti s planovima osnaživanja ukrajinske vojske uoči planirane ofenzive protiv ruskih trupa.  Američki medij piše kako Pentagon istražuje tko stoji iza curenja te da vojni analitičari smatraju da su dijelovi izmijenjeni kako bi se smanjile američke procjene poginulih Rusa i povećale one poginulih Ukrajinaca. 

„Nemamo ni najmanju sumnju oko izravne ili neizravne uključenosti SAD-a i NATO-a u sukob između Rusije i Ukrajine“, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov za američki CNN, komentirajući te dokumente koje je Kijev nazvao lažnima. Peskov tvrdi da SAD i NATO sve snažnije sudjeluju u sukobu. „Pratimo taj proces. Da, to naravno komplicira sve, no ne može imati utjecaj na konačni rezultat specijalne operacije“, rekao je, koristeći terminologiju Kremlja za rusku invaziju na Ukrajinu. 

Ukrajinski dužnosnik Mihajlo Podoljak ranije u petak priopćio je da dokumenti koji kruže Telegramom sadrže "vrlo veliku količinu izmišljenih informacija". "Ovo su samo standardni elementi operativnih igara ruskih obavještajaca. I ništa više", rekao je Podoljak u pisanoj izjavi. 

16:30 - Ruski trgovac oružjem Viktor Bout koji je prošle godine izašao iz američkog zatvora, poručio je Donaldu Trumpu da mu je život ugrožen i da se treba skloniti u Rusiji. "Vjerujem da vam je život ugrožen", napisao je Bout poruku za bivšeg predsjednika, koju je potom pokazao i medijima. "Bidenova administracija neće stati samo na tome da vas povlači po sudovima i zatvorima. Radije će vam oduzeti život, nego dopustiti da im stojite na putu", nastavlja u poruci. Bout je Trumpu rekao i kako će u Rusiji naći sklonište iz kojeg može nastaviti voditi borbu za američki narod.

Bout, poznat kao "Trgovac smrti", prošlog je prosinca, u razmjeni zarobljenika između SAD-a i Rusije, zamijenjen za američku košarkašicu Brittney Griner. U američkom zatvoru je bio osuđen na kaznu u trajanju 25 godina, a od svog povratka u Rusiju pridružio se Liberalnoj Demokratskoj Partiji, koja podržava politiku trenutnog vodstva države. U zatvoru je završio nakon što je 2008. godine uhićen u američkoj tajnoj operaciji na Tajlandu, a potom izručen SAD-u i osuđen u 2012. godini prenosi The Moscow Times.

FILE PHOTO: Alleged Russian arms smuggler Viktor Bout is escorted by a member of the special police unit as he arrives at a criminal court in Bangkok October 4, 2010. REUTERS/Damir Sagolj//File Photo Photo: DAMIR SAGOLJ/REUTERS
Foto: DAMIR SAGOLJ/REUTERS

12:24 - Najmanje tri policajca ubijena su u sukobu s militantima u ruskoj regiji Ingušetija dok su bili na dužnosti, potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova, izvijestila je u četvrtak novinska agencija TASS. Dužnosnici za provođenje zakona rekli su za TASS da su tri policajca ubijena u sukobu s militantima u ruralnom naselju Zyazikov-Yurt u okrugu Malgobek u Ingušetiji, dok je još sedam policajaca zadobilo rane.

"Rukovodstvo i osoblje ruskog Ministarstva unutarnjih poslova želi izraziti najdublju sućut obiteljima i prijateljima naših poginulih kolega", priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.

U ranim jutarnjim satima u četvrtak regionalni službenici za provođenje zakona doznali su gdje se nalazi nekoliko članova naoružane bande u naselju Zyazikov-Yurt, prema odjelu Federalne službe sigurnosti (FSB) u Ingušetiji. Militanti su se opirali uhićenju i otvorili vatru iz automatskog oružja na policajce.

10:15 - Ukrajina je priopćila da Rusija koncentrira sve svoje napore na zauzimanje istočnog grada Bahmuta, gdje je stanje opisala kao "teško", ali je rekla da se drži unatoč brojčanoj nadmoći Rusije. Glasnogovornik istočnog vojnog zapovjedništva Serhij Čerevatji rekao je za Reuters da Ukrajina kontrolira situaciju u Bahmutu, da razumije ruske namjere i da je Moskva na nekim mjestima imala taktički uspjeh, ali je za to plaćala visoku cijenu.

"Situacija je teška, neprijatelj koncentrira maksimalne napore da zauzme Bahmut. Međutim, trpi ozbiljne gubitke i ne postiže strateški uspjeh", rekao je Čerevatji. "Sve se odluke donose s ciljem da se neprijatelju ne dopusti proboj naše obrane, da mu se nanese maksimalna šteta i sačuva ljudstvo", rekao je.

Ruski napad na Bahmut, mali grad u regiji Donecku, bio je u središtu najveće bitke u ruskoj invaziji koja je pokrenuta u veljači 2022. Imajući taktičke uspjehe na nekim mjestima, neprijatelj plaća previsoku cijenu za to i svakodnevno gubi borbeni potencijal, rekao je Čerevatji.

8:35 - Ruske snage dodatno su napredovale u Bahmutu i sada je opskrbna ruta Ukrajine "ozbiljno ugrožena", priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. Od kraja ožujka, rusko napredovanje uglavnom je zastalo, ali sada su Rusi "vjerojatno napredovali u središte grada i zauzeli zapadnu obalu rijeke Bakhmuta", navodi Ministarstvo obrane u svom najnovijem izvješću.

- Ruske redovne snage, vjerojatno uključujući zračne trupe, ojačaje su i Rusija opet učinkovitije koristi topništvo. Jedan od razloga za ovaj "ponovni zamah" je taj što su Wagnerovi plaćenički borci i ruski zapovjednici "pauzirali svoju svađu" i počeli surađivati - priopćilo je Ministarstvo obrane.

8:00 - Povjerljivi ratni dokumenti koji detaljno opisuju tajne planove Amerike i NATO-a za jačanje ukrajinske vojske prije planirane ofenzive na Rusiju objavljeni su ovaj tjedan društvenim medijima, rekli su visoki dužnosnici Bidenove administracije. Pentagon istražuje tko bi mogao stajati iza curenja dokumenata koji su se pojavili na Twitteru i Telegramu, platformi s više od pola milijarde korisnika koja je široko dostupna u Rusiji, piše New York Times. Vojni analitičari rekli su da se čini da su dokumenti u određenim dijelovima izmijenjeni u odnosu na njihov izvorni format, preuveličavajući američke procjene stradalih u ratu i podcjenjujući procjene ubijenih ruskih vojnika. Više pročitajte OVDJE.

6:36 - Kineski predsjednik Xi Jinping izrazio je spremnost da razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, rekao je čelnik Europske komisije, nakon što je francuski predsjednik Macron pozvao Peking da razumno razgovara s Rusijom o ratu u Ukrajini. Xi, koji je nastojao pozicionirati Kinu kao potencijalnog posrednika u sukobu, kazao je kako se nada da će Moskva i Kijev moći održati mirovne pregovore što je prije moguće. Međutim, savjetnik ruskog predsjednika Putina ocijenio je šanse za mirovne pregovore koji počnu ove godine s "nulom", a visoki ukrajinski dužnosnik isključio je razgovore s Moskvom o teritoriju dok ne povuče sve trupe, odbacujući kolegu koji je hvalio ideju pregovori o rješavanju ruske okupacije poluotoka Krim.

6:30 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov doputovao je u četvrtak u posjet Turskoj, doznaje se iz službenih turskih izvora, kako bi razgovarao o ugovoru o izvozu ukrajinskih žitarica Crnim morem iz srpnja 2022.

Lavrov se s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom sastao u Ankari na večeri koja označava završetak ramazanskog posta. Zajedno s Cavusogluom održat će tiskovnu konferenciju a zatim se sastati s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
Turska, članica NATO-a, pokušava uvjeriti Rusiju i Ukrajinu da nastave mirovne pregovore, nadajući se da će izvući korist iz diplomatskih napora koje je ulagala prošle godine.

"Unatoč tome što je međunarodna situacija složenija, rusko-turski politički dijalog, uglavnom na razini predsjednika država, nastavlja se", priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova uoči posjeta Sergeja Lavrova.

Ruski ministar, koji je zadnji put boravio u Turskoj u lipnju, treba razgovarati s turskim dužnosnicima o ugovoru o žitaricama koji je, navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova, "kao znak dobre volje produljen za šezdeset dana".

Turska je tražila produljenje od 120 dana, sukladno prvom dogovoru.

Ukrajina je među najvećim proizvođačima žitarica u svijetu. Ugovor koji je uz posredovanje Ankare i Ujedinjenih naroda potpisan u srpnju 2022., dosad je omogućio izvoz više od 25 milijuna tona žitarica.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i Erdogan održavaju redovite veze, bilo putem telefona, bilo na sastancima u četiri oka. Lani su se sastali četiri puta.

Komentara 39

JE
jedan
09:49 07.04.2023.

rusi se stalno žale da neće biti mirovnih pregovora, a inzistiraju da ono što su okupirali i anektirlai ostane njihovo! o čemu bi se onda uopće pregovaralo?!?

MO
Moskovija
11:14 07.04.2023.

nestaje još jedno rusko sredstvo ucjene - "Poljska vlada razvija mehanizme koji će stabilizirati situaciju na tržištu hrane. Konkretno, ukrajinsko žito će se prevoziti preko Poljske u treće zemlje bez istovara." To je na konferenciji za novinare izjavio glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller.

MO
Moskovija
11:17 07.04.2023.

Ruska rublja pala je na najnižu razinu od travnja 2022....SVO "ide po planu" 😂

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije