Analiza Deloittea

Rafinerija Sisak se gasi, od 2021. biorafinerija i logistički centar?

Rafinerija Sisak
Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL
07.09.2017.
u 19:45

Ina navodno više zagovara logistički centar do 2021., a sindikati žele proizvodnju kalciniranog koksa, no za to tek treba istražiti tržište

Rafinerija Sisak mogla bi se do 2021. godine preoblikovati u biorafineriju. Prema analizi konzultantske kuće Deloitte, to je najisplativije dugoročno rješenje, ali pod uvjetom da Hrvatska prihvati tzv. RED II regulativu. No prije toga mora se već od sljedeće godine naći prelazno rješenje za Rafineriju do 2021. godine. Početkom godine Ina je zatražila od Deloitta da analizira najbolja rješenja, prijelazna i dugoročna, a vrlo brzo Ina će donijeti konačnu odluku za prijelazno razdoblje rafinerije do 2021. godine.

Što će izabrati?

Nekoliko je rješenja na stolu. Da se u Sisku jače razvije logistički centar čiji bi rad nastavio i nakon 2021. godine ili da se djelatnost temeljena na bitumenu i kalciniranom koksu te prijevoz naftnih poluproizvoda između rafinerija u Sisku i Rijeci dok se ne završi modernizacija rafinerije u Rijeci, koja bi tek trebala početi, navodno početkom sljedeće godine i što će koštati tri milijarde kuna. Ako se rafinerija u Sisku odmah preoblikuje u logistički centar, u Sisku bi ostalo 106 zaposlenih, pa su već u startu sindikati protiv te opcije, dok bi u proizvodnji kalciniranog koksa ostalo gotovo 700 radnika, dakle tek nešto manje od sadašnjeg broja, ali bi ono Ini značilo i 10 milijuna dolara negativnog novčanog tijeka godišnje. Kroz logistički centar realiziralo bi se 93 milijuna dolara novčanog tijeka u sljedeće tri godine.

– Ne možemo prihvatiti ni jedno rješenje koje ne podrazumijeva zadržavanje zaposlenih i proizvodnje u Sisku i Rijeci. Kao dugoročno rješenje prihvaćamo preoblikovanje u biorafineriju jer se ionako proizvodnja goriva smanjuje, no i za to je potrebno napraviti još niz predradnji – komentira Jasna Pipunić iz Sindikata naftnog gospodarstva.

Cijena gradnje postrojenja za proizvodnju bioetanola druge generacije bila bi oko 160 do 220 milijuna dolara, ovisno o tehnološkom rješenju. Zapošljavala bi oko 200 ljudi, ali i dodatnih 800 kooperanata – OPG-ova koji bi uzgajali potrebne industrijske biljke za proizvodnju bioetanola. Upravo je Sisačko-moslavačka županija idealna za taj uzgoj. Nije još poznato bi li Ina sama poduzimala tu gradnju ili s partnerom. A važno je i da se dobije potvrda od Vlade o prihvaćanju regulative RED II. No, svakako je jedino logično dugoročno rješenje, s obzirom na najave sa svjetskih tržišta o smanjenju proizvodnje goriva. Primjerice, Francuska je izvijestila da do kraja godine namjerava usvojiti zakone o postupnom gašenju svih aktivnosti na istraživanju i proizvodnji nafte i plina do 2040. godine. Za proizvodnju kalciniranog koksa potrebno je prethodno popraviti kapitalni kvar i dobro istražiti tržište jer tvornice aluminija koje ga koriste u susjedstvu – Sloveniji, Slovačkoj i BiH, sada koriste takav koks iz Venezuele.

Prijevoz naftovodom

Potrebno je i prije donošenje odluka odraditi potrebne razgovore s Janafom, kroz čiji bi se naftovod u budućnosti transportirala nafta, a ne više željeznicom. Sve opcije predstavljene su u četvrtak sindikalnim partnerima i Radničkom vijeću, a prethodno i upravi i Nadzornom odboru Ine. Kako su izvijestili iz Ine, u 2016. godini Rafinerija Sisak generirala je negativni tijek novca od 194 milijuna kuna, dok je negativni financijski efekt na dobit iz osnovne djelatnosti iznosio 264 milijuna kuna. Isti trend bilježi se i početkom ove godine sa 113 milijuna kuna negativnog novčanog tijeka i 146 milijuna kuna operativnog gubitka. Stoga, brzo rješenje sigurno će se morati usvojiti.

Komentara 23

DU
Deleted user
20:20 07.09.2017.

A od gradonacelnice partizanke ni glasa.... mozda je u sumi.

IL
ilijan1a
20:01 07.09.2017.

Mislim da neću tu ništa više biti sem gomile željeza...

Avatar Ante-Portas
Ante-Portas
21:17 07.09.2017.

To je trebalo vec davno zatvoriti, kao da Hrvatskoj trebaju 2 rafinerije.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije