Informatički i komunikacijski stručnjak Marko Rakar govorio je o raznim temama vezanim uz financije među kojima se istaknuo komentar o stanju bankarskog sustava u Hrvatskoj, no ponajviše je govora bilo o kreditima u švicarskim francima te akciji koju organizira pod krovom 'Druge fondacije' u HRT-ovoj emisiji Romana Bolkovića '1 na 1'.
U Drugoj fondaciji, kaže, nema javnih osoba, već se radi o prijateljima iz područja ekonomije, statistike, matematike i analitike, uz odvjetnike i pravnike koji se bave trgovačkim pravom i GDPR-om, a cilj im je pomoći oštećenim građanima da dođu do svog novca od banaka.
- Moj najbolji prijatelj koji je ekonomski analitičar bavio se proučavanjem tereta u zemljišnim knjigama. Uočili smo da postoji velika količina tereta koja je u švicarskim francima na desecima tisuća nekretnina u Hrvatskoj. U tom je trenutku masovnije počela diskusija o odšteti - navodi Rakar. Nakon toga, jedan je matematičar izradio model za izračun odštete građanima koji je pokazao da se radi o ogromnoj brojci. Istovremeno su u Fondaciji uočili da u sustavu postoji 40 milijardi kuna likvidnosti viška te su nekoliko puta poslali upit HNB-u vezano za taj novac, na što su iz Banke odgovarali da se radi o sredstvima "za slučaj da cijela afera švicarskog franka eksplodira".
Rakar navodi da su Hrvati do kraja 2008. godine imali 40 milijardi kuna kredita u švicarskim francima, a problemi su počeli oko 2004. godine s rastom Libora koji je dugo vrijeme bio niži od Euribora, a što je učinilo kredite u francima vrlo nepovoljnima zbog poskupljenja mjesečnih anuiteta. - Šlag na torti bio je 15. siječnja 2015. kada je Švicarska centralna banka odlučila ukloniti svoju indeksaciju. Taj dan je švicarski franak narastao 20 posto i velika većina tih kredita postala je neotplativa - dodao je.
On smatra da bi Vrhovni sud mogao oštećenicima dodijeliti punu odštetu od milijardu i pol eura, a najmanje što očekuje je oko 300 milijuna eura, što se odnosi na zateznu kamatu na koju, kaže sa sigurnošću, potrošači imaju pravo.
Komentirao je i potencijalnu opasnost s kojom se banke mogu susresti, koju smatra "uvelike nepostojećom", jer europske banke kontroliraju kapital i rezerve drukčije od američkih. - Europski sektor je bitno kapitaliziraniji u odnosu na američki. To vrijedi i za naše banke. Banke u ovom trenutku raspolažu golemom količinom novca i pritom se ne dovode u opasnost - ustvrdio je, dodajući kako postoje tek jedna ili dvije banke koje bi u određenim okolnostima mogle biti u problemu, no čak ni to ne bi imalo utjecaja na hrvatski bankarski sustav, predviđa Rakar.
- Hrvatski bankarski sustav dobro je kapitaliziran, ima rezerve i iznimno je stabilan. Tu nema rizika za bilo koga. Ponajprije se bankari moraju brinuti za svoje bonuse i nove BMW-e. Potrošači se doista ne moraju brinuti - kaže.
Banke u ovom trenutku raspolažu golemom količinom novca,papira.