Uskrs je pao dosta rano i teško je očekivati rekordne brojke, ali, mimo toga, turistička je godina počela više nego dobro. S ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac, koja za sobom ima uspješne sezone unatoč neviđenim pandemijskim izazovima, razgovaramo što će biti u nastavku ove turističke godine, je li novac iz NPOO-a za javnu i privatnu infrastrukturu uspješno podijeljen, ali i o predstojećim izborima te drugim aktualnostima.
Na isteku mandata ministrica otkriva i jednu novost vezanu uz problematiku obiteljskog smještaja, popularnog cimerfraja, uz koji se već duže masovno šlepa i čisto rentijerstvo. Sve to, pak, uoči glavnog dijela turističke godine za koju branša govori da bi po svim parametrima trebala biti bolja od 2019. koja je slovila kao rekordna.
Koliko bi tekuća godina mogla nadmašiti tu posljednju pretpandemijsku sezonu?
Tekuća turistička godina počela je izvrsno i na temelju dosadašnjih rezultata s punim optimizmom očekujemo uspješnu turističku 2024., pa tako i uskrsni vikend. Uskrs je ove godine desetak dana ranije nego prošle, no prema najavama hotelijera i turističkih agencija, očekujemo dolaske i noćenja na razini prošle godine, ako ne i bolje.
U Hrvatskoj je do sada ostvareno deset posto više dolazaka i osam posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, u kojoj smo imali rekordnu predsezonu. Popunjenost hotela je izvrsna, za 12 posto bolja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je ujedno i izvrstan uvod u mjesece pred nama, a na tragu cjelogodišnjeg turizma.
Financijski je 2019. nadmašena već 2022., što kažu najnoviji podaci HNB-a za prošlu godinu?
Prema podacima Hrvatske narodne banke, hrvatski turizam je 2023. godine srušio rekorde iz 2022. godine, koja je financijski premašila 2019. Tako su prihodi od stranih turista za prošlu godinu iznosili 14,6 milijardi eura, što predstavlja rast od 11,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, odnosno prihodovano je 1,49 milijardi više. Ovom prigodom zahvaljujem još jednom svim djelatnicima u turističkom sektoru na trudu i angažiranosti te čestitam na odličnim rezultatima koji su ostvareni.
Ova će godina ostati zapamćena i po projektima započetima s 289 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za koje je konkuriralo čak petstotinjak projekta, što je najvrednije što turizam time dobiva?
Rekordnim ulaganjima i po prvi put osiguranim velikim iznosima bespovratnih sredstava za javnu i privatnu turističku infrastrukturu pridonijet ćemo zelenoj i digitalnoj tranziciji, ali i ubrzati razvoj turizma na kontinentu, osobito zdravstvenog i aktivnog. Posebno me veseli što će ova ulaganja pridonijeti i kvaliteti života naših sugrađana, kao i boljim uvjetima rada za djelatnike u specijalnim bolnicama kojima je namijenjen najveći dio sredstava. U projekte lječilišnog turizma od raspoloživih 131 milijun eura ova Vlada je 105 milijuna eura dodijelila projektima koji se nalaze na kontinentu. To je čak 80 posto ukupne alokacije i čvrst dokaz koliko nam je važan ravnomjeran razvoj svih dijelova Hrvatske.
Donesena je prva uredba od ukupno pet akata, koji će operacionalizirati Zakon o turizmu, jesu li lokalne vlasti spremne povući prve poteze da obuzdaju apartmanizaciju i započnu eru održivijeg turizma?
Donijeli smo Uredbu o poticanju ulaganja u sektoru turizma, koja predstavlja sektorski program potpora velikim, mikro, malim i srednjim poduzećima, a po prvi puta uključuje i nautiku. Pred nama je još donošenje pravilnika koji će omogućiti korištenje svih alata koji su Zakonom dani gradovima, općinama i županijama za razvoj održivog turizma. Osobito me veseli što su neki gradonačelnici, i to baš iz najrazvijenijih destinacija, poput Dubrovnika, već počeli promišljati i provoditi aktivnosti kojima usmjeravaju razvoj turizma te će biti spremni za donošenje planova upravljanja i provedbu svih zakonskih rješenja koja omogućuju održiv turizam u budućnosti. S druge strane, važno je istaknuti da u sljedećem koraku i kroz zakonske odredbe planiramo razgraničiti "pravi" smještaj u domaćinstvu od rentijerstva. Smještaj u domaćinstvu u Hrvatskoj ima dugogodišnju tradiciju i čini više od pola ukupne smještajne ponude te ulaganje u njegovu kvalitetu i održivost predstavlja važan element uspjeha Hrvatske kao turističke destinacije.
S oko 55.000 stranaca u ovoj sezoni u špici, svaki treći radnik u turizmu bit će stranac, je li to najveći izazov domaćeg turizma?
Europa se s nedostatkom radne snage, posebice u nekim sektorima, suočava već niz godina i Hrvatska u tom kontekstu nije izolirani slučaj. Cijela naša reforma ide u smjeru osiguravanja boljih uvjeta života i rada lokalnog stanovništva, a to znači i poboljšanje uvjeta zapošljavanja i rada domaćih radnika, jer se okrećemo cjelogodišnjem turizmu. Ministarstvo je u okviru NPOO-a osiguralo više od 1,2 milijuna eura za izradu novih programa obrazovanja, kako bismo motivirali mlade ljude, nezaposlene i one koji žele promijeniti zanimanje, za zanimanja u turizmu. U okviru te mjere financirat ćemo edukaciju za više od 1000 ljudi. Potičemo i poslodavce da unaprijede znanja i vještine svojih zaposlenih kako bi se što više poboljšali uvjeti rada, ali i kroz mogućnost edukacije zaposlenika u skladu sa svojim potrebama.
Zakonom o radu unaprijeđena je mjera "stalni sezonac" i omogućen dodatni rad kod drugog poslodavca, npr. u vršnoj sezoni. Povećan je godišnji iznos koji će studenti moći zaraditi, a da roditelji ne izgube pravo na poreznu olakšicu, omogućeno je i zapošljavanje umirovljenika i rad uz primitak mirovine. Povećali smo iznos i broj stipendija za turistička i ugostiteljska zanimanja, a u prošloj godini finaliziran je projekt uspostave šest centara kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva. Sve su to aktivnosti kojima Vlada pronalazi rješenja za izazove zapošljavanja u sektoru.
Kakve su vaše ambicije u pogledu skorih izbora i gdje se vidite nakon 17. travnja?
Kao ministrica, i dalje sam fokusirana na sve aktivnosti u resoru, a to je prije svega priprema za najintenzivniji dio turističke godine, provedba projekata iz NPOO, kao i Zakona o turizmu. Nakon 17. travnja sigurna sam kako će HDZ-ova Vlada nastaviti sa svim aktivnostima na dobrobit hrvatskih građana, kao što je to radila i u protekla dva mandata. Uvjerena sam kako će naši građani prepoznati one koji su ih vodili odgovorno kroz sve krize i izazove i ostvarili rezultate koji su Hrvatsku uveli u Schengen i eurozonu, podigli joj kreditni rejting i BDP te osigurali veće plaće i mirovine. Ova Vlada pokazala je i dokazala da je spremna i na sve izazove koje ćemo imati u budućnosti i sa svojim radom nastavit ćemo i u sljedeće četiri godine.
Protekle četiri godine vodili ste dva resora koji po više parametara spadaju u uspješniji dio Hrvatske, uz turizam i sport, čime ste najzadovoljniji?
Mislim da je u te četiri godine napravljeno jako puno. U turizmu smo zaokružili cijelu reformu, od donošenja Strategije i prvog krovnog Zakona o turizmu do osiguravanja rekordnog iznosa bespovratnih sredstava, koja su, među ostalim, pokrenula i potpuno novu eru zdravstvenog turizma. Kada govorimo o sportu, donijeli smo Zakon o sportu koji je cjelokupni sustav sporta podigao na jednu višu razinu. Osobito sam ponosna što smo Zakonom uredili pitanje ugovora sportaša, čime smo zaštitili mlade sportaše. A osigurali smo i rekordna izdvajanja koja smo s 28 milijuna eura podigli na više od 120 milijuna eura. Uveli smo nacionalne stipendije, osigurali snažniju pomoć lokalnom sportu te poduprli u rekordnim iznosima sustavna ulaganja u sportsku infrastrukturu i organizaciju velikih međunarodnih sportskih natjecanja.
Mislim da ti i tvoj adz više neće tako brzo.