Travanj i uskršnji blagdani već tradicionalno označavaju uvod u turističku sezonu. I dok hrvatski hotelijeri i iznajmljivači zadovoljno trljaju ruke zbog dobrih najava za sezonu, u susjednoj BiH, točnije u Republici Srpskoj hotelijeri i ugostitelji su u očaju jer ne mogu naći radnike budući da svi odlaze na sezonu u Hrvatsku.
Najviše trpe gradovi na granici, a najteže je u najjužnijem gradu u BiH – Trebinju gdje , prema pretpostavkama, čak 1800 stanovnika od ukupno 30.000, planira otići na sezonu u Dubrovnik, piše Buka.
S problemom odlaska radne snage bore se svi ugostitelji u Trebinju, ali rijetki žele pričati o tome. Neki ipak pristaju govoriti o problemima s kojima se suočavaju. Jedna od njih je Dragana Tepavčević, direktorica Hotela “Central Park” koja u razgovoru za Buku kaže da taj problem u Trebinju imaju svi.
- Radnici, što je sasvim razumljivo, sebi traže bolje uvjete koje mi jednostavno ne možemo da im pružimo ovdje. Cijene koje mi gostima naplaćujemo su i do 10 puta niže nego u Dubrovniku, to znate. Kod nas je kava 6 kuna, a u Dubrovniku je 32. Tako idu i ostale cijene i usluge. I ne samo cijene i usluge već je i količina isporučenih usluga i roba neusporedivo veća. Ako mi prodamo 100 kava, oni prodaju 1000. To je tako, mi se s tim ne možemo boriti - kaže Tepavčević.
Problem s odlaskom radnika su trenutno riješili, no dolaskom sezone trebat će im više radnika za koje ne zna hoće li ih uspjeti pronaći.
- Otišlo nam je troje od 20 radnika. Uspjeli smo ubaciti neke ljude koji ne žele da rade u Dubrovniku. Čest razlog bude, kod ljudi koji ne žele ići u Dubrovnik, taj što ne žele da se njihovim doprinosima plaća hrvatska vojska i policija - objašnjava Tepavčević.
Njezin hotel nema onu količinu problema koju imaju ostali, ali to je zbog dobrih radnih uvjeta. Ipak, kaže kako financijskim uvjetim kojima raspolaže Dubrovnik Trebinje ne može konkurirati.
- Naši uvjeti su dobri. Problem su financijski uvjeti, mi ne možemo isplatiti dvije i pol tisuće, tri tisuće maraka recepcionerima. Ne možemo ni ovako funkcionirati, visoke su dadžbine. Država prvo sebe namiri. Mi radili, ne radili, općini plaćamo sve svoje mjesečne troškove. Vi kad imate ženu u marketu koja ima 800, 900KM, ako dobije u Dubrovniku 2000KM, logično da će ona otići. Novac je ono za što ljudi rade - kaže.
Iako je sektor turizma i ugostiteljstva najugroženiji, nije jedini kojem nedostaje adekvatna radna snaga. Štoviše, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević tvrdi da nema grane privrede u kojoj nije prisutan taj problem.
- Imamo značajan broj privrednih društava koji već sad imaju problem jer ih je napustio veliki broj radnika jer je počeo sezonski rad u Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji - tvrdi Blagojević koji kaže kako je prošle godine 700 radnika iz Trebinja radilo u Dubrovniku, a ove godine očekuje se odlazak ukupno 1800 ljudi koji će ljetnu sezone provesti radeći ili u tom gradu ili u okolici.
Otišlo nam je troje od 20 radnika. Uspjeli smo ubaciti neke ljude koji ne žele da rade u Dubrovniku. Čest razlog bude, kod ljudi koji ne žele ići u Dubrovnik, taj što ne žele da se njihovim doprinosima plaća hrvatska vojska i policija - objašnjava Tepavčević. - - - Slatkiši mali pravoslavni.