Kateter ulazi u krvnu žilu kroz preponu, kroz aortu prema srcu do mjesta na kojem ova velika krvna žila ulazi u srce. A upravo je na tome mjestu suženi, zakrečeni, ukratko bolestan , aortni zalistak. Po uvedenoj žici, koja se naziva i žicom vodilicom, potom se na vrh aorte uvodi balončić kojim se razbija zakrečenje aortnog zalistaka. Zalistak se tako potrga i proširi da bi se na kraju vrlo precizno, na ciljnu točku, postavila metalna mrežica, stent. No , to nije obična mrežica. Ona u sebi sadrži sa 1200 šavova prišiven biološki zalistak koji postavljen na pravo mjesto preuzima funkciju prirodnoga. U tom trenutku srce dobiva otvoren put za svoju normalnu funkciju i nema više prepreka za prolaz krvi kroz novi aortni zalistak. S ovakvim biološkiom zalistkom, kojim ima tri listića što se otvaraju, i u kardiokirurškoj klasičnoj operaciji bolesnicima se mijenja bolesna valvula.
Samo dva dana u bolnici
Kardiolog dr. Robert Bernat iz Specijalne bolnice za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju “Magdalena” u Krapinskim toplicama može se pohvaliti da je prvi liječnik koji je u Hrvatskoj primijenio ovu metodu zahvaljujući kojoj je prošle srijede i četvrtka, sa svojim kolegama, spasio i produljio živote četirima bolesnicima. Tri žene i jedana muškarac, u dobi od 76 do 84 godina, bolesnici s dijagnozom teškog suženja aortalnog zalistka, čije je očekivano trajanje života bilo vrlo kratko, poslije ove intervencije, iako u dubokoj životnoj dobi, dobili su novu životnu snagu. Kako u jedne pacijentice krvna žila u preponi nije bila dovoljno široka, kardiolog dr. Hrvoje Stipić obavio je zahvat tako što je kateterom do srca ušao kroz potključnu artetriju, dakle kraćim, ali vrlo zavojitim putem.
– Ova se metoda intervencijske kardiologije zove transkateterska implantacija aortalne valvule, što znači da se aortni zalistak zamijenjuje putem katetera kojim se u tijelo ulazi kroz arteriju u preponi ili kroz arteriju ruke i nema potrebe otvarati prsni koš. Cijeli zahvat traje manje od jednog sata, onaj glavni dio od 30 do 40 minuta, a dva dana nakon operacije pacijent se otpušta iz bolnice – kaže dr. Bernat i tumači: Normalana površina otvorenoga zalistka, kada krv prolazi kroz njega, iznosi od tri do četiri četvorna centimetra ili u promjeru od 20 do 30 milimetara. Površina je suženoga zalistka je samo 0,5 do jedan četvorni centimetar. Riječ je o teškoj aortnoj stenozi koja zahtijeva liječenje, a pacijent ima vrlo očekivano trajanje života. Uz nedostatak zraka u naporu, vodu koja se nakuplja u plućima, bolove u prsima, nesvjestice i očekivano trajanje života je šest mjeseci do godinu dana. Srce pumpa, ali pumpa prema vratima koja su gotovo posve zatvorena umjesto da budu širom otvorena, slikovit i je prikaz zbivanja u prsnomu košu. Logično, srcu je teško jer ne može ispumpati potrebnu količinu krvi u minuti kroz bolestan zalistak pa mozak kao i ostali organi ne dobivaju dovoljno kisika. Na kraju će srce posve popustiti. Transkateterska implantacija aortalne valvule nije kozmetički zahvat. Ova medicinska intervencija spašava i produžuje život koji dobiva novu kvalitetu. Koliko dugo? Kako je riječ se radi o novoj metodi, još nema konačnaog stručnog stava. Znat će se poslije petogodišnjeg praćenja velikog broja operiranih pacijenata koje će biti objavljeno 2012. godine. Prema prvim rezultatima, liječnici ocjenjuju da se normalna funkcija srca, odnosno novoga aortnog zalistka, održava sigurnih pet godina. Četiri pacijenta koji su u Bolnici “Magdalena” podvrgnuti zahvatu neinvazivne implantacije aortnog zalistka, prvi su ne samo u Hrvatskoj negoveć i u regiji. Od naših sugovornika doznajemo da se samo u Sloveniji s ovim zahvatom započelokrenulo prije dvije godine te da imaju skupinu od dvadesetak operiranih pacijenata. I u Europi je to još uvijek nova, mlada metoda, koja se intenzivnije primjenjuje u posljednje dvije do tri godine pa je ukupno obavljeno oko trideset tisuća zahvata. Zanimljivo je da je Amerikanci još ne primjenjuju , jer je Američka agencija za hranu i lijekove, FDA, još nije odobrila patako da su ondjeu Americi za sada rađeni ovakvi zahvati samo za potrebe kliničkih studija. Očekuje se da će se tijekom ove godine i u toj zemlji metoda početi primjenjivati i u kliničkoj praksi.
Medicinski hit u Europi
Medicinski ravnatelj “Magdalene” prof. Mihajlo Šesto ističe kako je riječ ose radi metodi koja je trenutačno veliki medicinski hit u interventnoj kardiologiji koja se koristi novomu tehnologijomu pa je implantat vrlo skup. Stent s aortalnom valvulom stojikošta 22.000 eura, no operirani pacijenti zahvat su obavili na uputnicu.
– Odluka da uvedemo ovu metodu nije donesšena ‘ad hoc ’ već je izraz naše težnjea da pratimo trend razvitkaoja intervencijske kardiologije u Europi. To više što je riječ o zahvatu koji ima svoju težinu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, dakako uz prethodne pripreme, edukaciju i investiciju. Želimo da to bude metoda liječenja teških pacijenata u našoj svakodnevnoj praksi i očekujemo da će i HZZO imati za to razumijevanja – zaključuje prof. Šesto.
dobarvid, tako je, u pravu ste, ali zato nije upravu gospodin neugodan koji je unaprijed, bjanko, okrivio sustav. Uvijek se mogu naći neke primjedbe, no u ovakvim uvjetima uz redovno i dopunsko zdravstveno osiguranje, mislim da večina ljudi nije imala nekih većih dodatnih financijskih izdataka. Ja sam napomenuo da sam imao dvije operacije, za koje mi nije trebala niti jedna lipa. Ne mogu biti nezadovoljan ako tako ostane.