Plan likvidnosti Agrokora, iako najavljen za ovaj tjedan, vjerojatno neće biti objavljen u idućih desetak dana. Konzultanti iz londonskog Deloittea dobili su zadatak da prikupe sve dokumente iz kojih bi se mogla utvrditi ukupna izloženost Agrokora. Nužno je utvrditi sve kratkoročne dugove kako bi se moglo odlučiti o iznosu potrebnom za sanaciju likvidnosti najveće hrvatske tvrtke. Potvrdili su to iz Sberbanka rekavši da još ne znaju koliko je točno svježeg novca potrebno uložiti u Agrokor. Rusi okupljaju najveće svjetske banke, među kojima i dosadašnje kreditore Agrokora, za najavljeni veliki sindicirani kredit. Međutim, podjela financijskog rizika nije jedini motiv okupljanja “šire koalicije”, već je to i želja najvećeg vjerovnika Sberbanka da pojača povjerenje ulagača u Agrokor na svjetskom investicijskom tržištu, ali i da umanji reputacijski rizik. Bitno im je da u kreditu i restrukturiranju Agrokora sudjeluju zapadni ulagači, ali i to da njihovu akciju podrži i Vlada s najviše instance. Ne žele neprijateljski preuzimati tvrtku niti stvarati lošu atmosferu, a to nije u interesu ni ostalim dionicima, naročito ne dobavljačima. Od većine njih se može čuti da neće pristati na otpisivanje dugova jer ih zakon na to ne prisiljava, kao što bi to bio slučaj da je riječ o predstečajnoj nagodbi. Misle da su dovoljno kreditirali Agrokor čekajući naplatu, što im je donijelo i financijske troškove.
Fondovi prodaju dionice Leda
Premijer uporno smiruje situaciju, a mirovinski fondovi prodaju dionice Leda, tvrtke koja je izgubila 1,1 milijardu kuna vrijednosti na burzi od početka godine. Hoće li u Agrokor uskoro stići svjež novac ovisi o Ivici Todoriću, koji unatoč visini dugova drži u rukama 93 posto vlasništva nad koncernom i plaća sve kreditne obveze i kamate na vrijeme. Bez njegova pristanka, ruke su vezane i potencijalnim kreditorima i Vladi jer je neotuđivost vlasništva ustavna kategorija. Problem u kompaniji postoji, a ako bi pristao na ruski plan, Agrokor bi se mogao puno brže izvući iz problema likvidnosti, ali zajedno s njim i svi dobavljači oslonjeni na njega, a oni čine većinu hrvatske ekonomije. Poznato je da ruska državna banka kao uvjet za daljnje financiranje postavlja imenovanje nove uprave, a najizglednije je da bi vjerovnici postavili u upravu koncerna neke od uglednih međunarodnih menadžera. Riječ bi imali i ostali kreditori koje Sberbank želi uvući u Agrokor. Zanimljivo je da se informacija o mogućnosti uključivanja najvećih svjetskih investicijskih banaka u sindicirani kredit poklapa s dolaskom predstavnika tih banaka u Zagreb. I dok svjetski ulagači žele ući u Agrokor, a svi ostali, od dobavljača do Vlade, smiriti situaciju, domaći mirovinski fondovi rješavaju se dionica Leda. Istu tu tvrtku dokapitalizirali su 2012. godine sa 750 milijuna kuna, nakon čega su predstavnici dva društva za upravljanje mirovinskim fondovima ušla u Nadzorni odbor kompanije. Neslužbeno se može čuti da mirovinci bježe iz Leda zbog garancija danih za razne kredite koji su navodno premašili iznos od dvije milijarde eura. Ledo je najviše stradao u ovoj panici, a sve su Todorićeve kompanije na dva tržišta na kojima kotiraju, Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, izgubile oko dvije milijarde kuna vrijednosti.
Dobavljači najveće žrtve
Iako su kreditori Agrokora uložili milijarde eura svog novca u njegovo financiranje, u najtežoj situaciji ipak su dobavljači, među kojima je najveći dio domaće prehrambene industrije. A dugovi su prema njima enormni, čak 16,5 milijardi kuna, a odnose na ispostavljene fakture za robu. Neki izvori tvrde da postoje i druga potraživanja dobavljača koja nisu evidentirana u izvještajima do rujna, a ta se informacija poklapa s predviđanjima konzultanata o dodatnim obvezama Agrokora. Dobavljači nisu skloni ruskom planu, jer je iz Sberbanka najavljeno da će se pregovorima pokušati smanjiti Agrokorov dug njima. Drugi čovjek Sberbanka Maksim Poletajev, podsjetimo, izjavio je za Bloomberg kako očekuje da će nakon razgovora s vjerovnicima dug Agrokora biti bitno manji. Dobavljači pak nisu raspoloženi za otpis i očekuju da će, kao što im je Vlada i obećala, biti uključeni u proces donošenja plana likvidnosti koji bi se zapravo trebao najviše odnositi na njih s obzirom na to da je riječ o tromjesečnom planu. Ako je plan likvidnosti usmjeren na nas, kažu, onda bismo mi u njemu trebali sudjelovati. Poručuju još jednom da nervoznih poteza ne smije biti jer to može dovesti do još nepovoljnije i skuplje situacije za cijelo gospodarstvo. Najviše su navodno izloženi Atlantic grupa, Kraš, Franck, Vindija i Dukat u kojima su zaposlene tisuće ljudi. Iz Agrokorova tornja nema novih informacija, osim da se Todorić pismom obratio svojim zaposlenicima sličnim riječima kao i javnosti prošle nedjelje, uvjeravajući ih da “pozicija i opstojnost Agrokora i njegovih kompanija nisu upitne”.
>>Dalić: Pripremamo zakon koji će zaštiti gospodarstvo od problema velikih kompanija
>> Vlada želi spriječiti novi ‘slučaj Agrokor’
>> Sberbank ne razmatra zatvaranje "trenutnih linija" koncernu
glavni cilj svega je da se nadje novi vlasnik trgovackog lanca konzum i jaci igraci ce jednostavno oteti taj trgovacki sektor a ivicu todorica ce gurnuti u agrobiznis ali agrokor bez konzuma je kao covjek bez desne ruke u svakomkom slucaju je bolji i losiji it nego vlasnik izvana pogledajte banke inu telekom sutra hep vode sume to je nasa sudbina umiremo kao bice velikom brzinom etc.hvala