Energetika u EU

Šest hrvatskih projekata na listi strateških

Foto: Goran Kovačić/Pixsell
20.11.2015.
u 23:20

Nominacija na listu EU projekata ne znači nužno i potporu u obliku bespovratnog novca iz europske blagajne

Na listu 195 strateških energetskih projekata Europske unije uguralo ih se šest iz Hrvatske. Čak tri projekta pripremila je državna tvrtka Plinacro, dva su proizvod rada Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) i suradnje domaće tvrtke sa slovenskim kolegama, a značajan projekt za europsku potporu pripremio je i Janaf. Listom su identificirani projekti kojima će se olakšati ishođenje dozvola, a mogu dobiti i financijsku potporu.

Privlačenje privatnog novca

Europska komisija već je osnovala CEF – instrument za povezivanje Europe u okviru kojeg je za transeuropsku energetsku infrastrukturu do 2020. izdvojeno oko 5,35 milijardi eura. Moguće je da se projekti s liste strateških EU projekata dijelom financiraju i iz tih sredstava, ali dolazak na listu nije jamstvo bespovratnog novca iz europske blagajne. Oznakom “strateški projekt” Komisija zapravo želi privući privatne ulagače pa je na ovoj ažuriranoj inačici liste donesene još 2013. većina projekata iz takozvanog Junckerova plana, koji kao temelj ima privatni novac i javnog partnera.

– Za postizanje energetske sigurnosti izuzetno je važno povezivanje zemalja središnje i istočne Europe te usklađivanje nacionalnih i europskih energetskih politika. Hrvatska je u tom smislu bila ne samo član nego i inicijator uspostavljanja suradnje. Te inicijative Hrvatske prepoznala je i Europska komisija, koja u našoj zemlji vidi ključnog partnera za diversifikaciju energetskih opskrbnih pravaca te povećanje sigurnosti opskrbe energentima Europske unije, ali i zemalja u široj regiji. Zadovoljan sam brojem i ne iznenađuje me prihvaćanje znatnog broja hrvatskih energetskih projekata, koji su od zajedničkog europskog interesa – poručio je resorni ministar Ivan Vrdoljak.

Kao što smo i napomenuli, šest je hrvatskih projekata. Najznačajniji projekt svakako je LNG terminal čija se vrijednost procjenjuje na 850 milijuna eura. Projekt vodi LNG Hrvatska, a Europska komisija već je s pet milijuna eura financirala izradu dokumentacije. Ključ uspjeha LNG terminala leži u interesu najmoprimaca koji bi trebali koristiti terminal na Krku za skladištenje ukapnog plina. Tri projekta vodi Plinacro. Prvi se veže u isti projekt s LNG-om, a riječ je o glavnom tranzitnom plinovodu za LNG terminal od Zlobina do Slobodnice bez kojeg je nemoguće prevoziti plin u središnju Europu. Ukupna mu je vrijednost 370 milijuna eura. Tu je i gradnja interkonekcijskog plinovoda na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec, kapaciteta do 5 milijardi kubnih metara godišnje, koji bi služiti i LNG-u. Riječ je o investiciji od 60 milijuna eura, a dovršetak je planiran za 2018. godinu. Plinacro će graditi i tri kompresorske stanice, na tri lokacije, što će omogućiti fizički protok plina iz Hrvatske prema Mađarskoj. Stajat će 100 milijuna eura i biti gotove do 2019.

HOPS ima dva projekta, od kojih je prvi nastavak gradnje elektroenergetske interkonekcije Hrvatska – Mađarska – Slovenija i dalekovodne mreže, a drugi je pametna mreža Sincro.Grid koju gradimo u suradnji sa Slovenijom. Riječ je o sustavu koji bi riješio problem previsokih napona u 400 i 220 kV prijenosnim mrežama Hrvatske i Slovenije te lakšu i efikasniju integraciju obnovljivih izvora energije.

Janaf pak nastavlja veliki investicijski ciklus kojim širi naftovode i skladišne kapacitete. Riječ je o projektu „Naftovodi JANAF-Adria“ koji uključuje gradnju podvodnog naftovoda do Krka te provjeru i sanaciju postojećih naftovoda.

Janaf gradi podvodnu cijev

– Prihvaćanje Janafova projekta od strane Europske komisije kao projekta od zajedničkog interesa Europske unije potvrđuje da je Janaf prepoznat kao strateški naftovod EU, a to je veliki uspjeh Janafa na području međunarodne suradnje – istaknuo je predsjednik uprave Dragan Kovačević te dodao kako je svrha projekta povećanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom država članica EU te zemalja jugoistočne Europe diversifikacijom pravaca i izvora opskrbe sirovom naftom. Janaf ima velik potencijal povećanja kapaciteta i uz nove pravce mogao bi iz Omišlja oprskrbljivati zemlje središnje Europe. 

>> Za LNG Terminal interes pokazuju mirovinski fondovi

Komentara 4

DU
Deleted user
08:29 21.11.2015.

Bude li naš dični i vrli gospo'n Vrdoljak Ivek i dalje ministar gospodrstva, teško da će se ostvariti i jedan od tih šest spomenutih projekata. On i ekipa oko njega, u prvom redu Grčić dr. Brankec, Hajdaš udani Dončić dr. Sinke, Lalovac Boki, Maras Gogo i Jakovina Tićo, jednostavno imaju dvije lijeve ruke, pa to ti je. Čega se ti dečki, inače jako dragi i simpatični u svojoj izgubljenosti, prihvate to se obvezatno mora izjaloviti prije ili poslije. Valjda kleta i zlehuda sudba hoće tako.

KP
karlo.petrik
11:28 21.11.2015.

A kaj je sa peljeskim mostom . Obecanja ludom radovanja , prosli izbori prosla i ta pusta obecanja .Sad talambate o tim silnim nafto-plinovodima i njihovim terminalima , pa zar jos uvijek ima tih naivnih koji vam vjeruju u ta naklapanja.

Avatar antonija17
antonija17
16:03 21.11.2015.

Kako hrvatski politicari prave dobre projekte, bojim se da ce to opet gradani otplacivat njihove gluposti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije