Ovo je bila pomalo neobična godina s puno faktora izvan naše kontrole. Već lani došlo je do značajnog porasta cijena sirovina i ambalažnog materijala, a primjetan je bio i efekt uvođenja eura na ponašanje potrošača. Mnogi se građani, vjerujem, još uvijek prilagođavaju novoj valuti. Uz to, industriju piva u Hrvatskoj karakterizira jaka sezonalnost zbog turističke sezone. U razdoblju od proljeća do jeseni ostvaruje se većina prodaje pa duža razdoblja kišnog i hladnog vremena, kao u svibnju ove godine, ali se u postsezoni u rujnu i listopadu jako popravilo. Kompanija, prema našim procjenama, zauzima oko trećine tržišta, premium segment vođen Heinekenom u prošloj godini je imao dvoznamenkasti rast, tako da smo zadovoljni i optimistični oko ukupnih rezultata za 2023., kaže nam predsjednica uprave Heinekena Hrvatska Marta Bulhak. Razgovaramo i o daljim planovima pivovare, ulaganjima, trendovima, "zelenijoj" budućnosti...
Žena ste na čelu, reklo bi se, industrije u kojoj glavnu riječ vode muškarci, morate li se truditi i znati više i bolje kako biste se dokazali?
Jako mi je drago da se stvari mijenjaju – recimo, u menadžment timu Heinekena Hrvatska je čak 66% žena, a na upravljačkoj razini oko 48%. Nastojimo kontinuirano razvijati kulturu uključivosti i raznolikosti te podizati ljestvicu gdje god i kad god je to moguće. Imamo tim volontera za uključivost i raznolikost koji aktivno sudjeluje u provedbi raznih inicijativa na tu temu. Primjerice, tu su naše Slušaonice, odnosno razgovori manjih grupa zaposlenika s članovima menadžment tima o uključivosti i raznolikosti. Razgovara se o tome kako se zaposlenici osjećaju u radnom okruženju, primjećuju li neke izazove, imaju li kakve prijedloge za unapređenje trenutne situacije. Aktivno slušanje je izvrsna podloga za donošenje odluka. S druge strane, osobno vjerujem da nije važan rod lidera, već kako se oni ponašaju u poslovnom okruženju. Svi trebaju razmišljati dugoročno, o budućnosti, ali i osigurati optimalno poslovanje u sadašnjosti. Oko toga se treba truditi, a ne oko toga da se dokažete drugima.
Mnogi kažu kako nam je kultura pijenja vina sve jača, događa li se to nauštrb pivarske industrije? Pada li ili raste potrošnja piva u Hrvatskoj?
Za razliku od ostalih mediteranskih zemalja, kod nas je pivo još uvijek jako popularno, posebice kvalitetni lageri koje bira 90% potrošača. Hrvati vole i pivo i vino, a odluka za što će se odlučiti često ovisi o konkretnoj prigodi. Hrvatska se nalazi u top 10 zemalja u Europi po potrošnji piva (uključujući turističku potrošnju) koja u prosjeku iznosi oko 80 litara per capita na godišnjoj razini. U sljedećim godinama vjerujemo da će potrošači nastaviti uživati u pivu, a mi ćemo svakako nastaviti nuditi i nove, inovativne proizvode. Ponosna sam da upravo naša pivovara ima drugi (Karlovačko) te četvrti (Heineken) najjači brend na hrvatskom tržištu.
Koliko su se turbulencije na svjetskom tržištu, Covid, otežani lancu nabave, viši troškovi energije, transporta, logistike, rat u Ukrajini, a sad i na Bliskom istoku odrazile na poslovanje pivara?
Pivska industrija, kao i ukupni sektor proizvodnje hrane i pića osjetili su, i još osjećaju, posljedice
navedenih globalnih poremećaja, što je u lancu opskrbe rezultirali povećanjem troškova, a mi smo se odmah usmjerili na to da pronađemo alternativna rješenja. Bilo nam je važno osigurati kontinuitet proizvodnje te pojačati angažman i fleksibilnost svih uključenih. Fokusirali smo se na brzu prilagodbu i transformaciju, pomnu kontrolu troškova, a sve kako bismo ostali konkurentni i profitabilni u toliko promjenjivom i neizvjesnom okruženju.
Gdje nabavljate sirovinu za svoje pivo? Ima li je u Hrvatskoj?
Uglavnom, veći dio sirovina nabavljamo od naših lokalnih proizvođača. To se prije svega odnosi na pivski ječam, odnosno ječmeni slad i staklenu ambalažu. Hmelj, primjerice, nabavljamo isključivo iz drugih zemalja jer se kod nas ne proizvodi.
Koliko se Heinekenovog piva proizvede u Hrvatskoj?
Količine proizvedenog piva variraju od godine do godine, no okvirno je riječ o oko milijun hektolitara. Trenutno imamo nešto više od 350 zaposlenika raspoređenih u Karlovcu i Zagrebu te regionalnim uredima u Splitu, Zadru, Puli, Rijeci, Varaždinu i Osijeku.
Što je s ciderima i radlerima, neko su vrijeme bili hit, jesu li još uvijek?
Cideri i radleri su i dalje prisutni, a njihova popularnost varira ovisno o području i, naravno, dobu godine. Tako i kod cidera i kod radlera vidimo povećan interes potrošača u ljetnim mjesecima koji opada dolaskom hladnijih dana. Iako nisu novost na tržištu, obje kategorije još uvijek nude nove mogućnosti za rast i razvoj, posebno u kontekstu novih okusa.
Industrija ste koja stalno mora inovrati i biti u korak s trendovima. Kakvi su oni posljednjih godina u pivarstvu? Mijenjaju li se navike konzumenata?
Iako ljubitelji piva u Hrvatskoj najviše preferiraju lager, stalno osluškujemo potrebe naših potrošača i trudimo se konstantno nuditi novitete koje će zadovoljiti njihove potrebe. Tako smo ove godine lansirali dvije inovacije – Heineken Silver i Karlovačko Ledeno. Heineken Silver je odgovor na potrebe mlađih odraslih potrošača koji traže pivo laganog i osvježavajućeg okusa, dok je Karlovačko Ledeno novi lager pitkog i punog okusa proizveden metodom filtriranja tik do točke smrzavanja.
Koliko ste zadnjih godina ulagali? U što najviše?
Posljednje desetljeće ponajviše smo se fokusirali na smanjenje utjecaja na okoliš i prelazak na obnovljive izvore energije te smo u taj segment uložili oko 10 milijuna eura. Naravno, usporedno smo ulagali u modernizaciju proizvodnih pogona i povećanje kapaciteta.
Znači, okrećete se sve više i zelenoj energiji, OIE i odgovornom upravljanju otpadom, koliko ste uspješni u tom segmentu investicija i kakva vam je strategija?
Jako nas veseli vidjeti rezultate tih investicija koje se pozitivno odražavaju na smanjenje našeg utjecaja na okoliš, ali nam i omogućavaju uštede i veću učinkovitost poslovanja. Primjerice, za rad pivovara koristi 100% električne energije dobivene iz obnovljivih izvora, uključujući onu dobivenu radom 1380 solarnih panela postavljenih na krov zelenog skladišta i energiju ZelEn koju nabavljamo iz mreže HEP Opskrbe. Također, usmjereni smo na učinkovitost potrošnje vode te dugoročnu obnovu kritičnih vodnih resursa. Neki od primjera su pročistač tehnoloških otpadnih voda te tri nova separatora ulja, dok naša nova pretakališta dodatno štite sprječavaju da proizvodi ili sirovine ne dopru do rijeke Kupe. Danas je tako potrebno 37% manje vode za proizvodnju jedne litre piva nego 2008. kada smo započeli s našim inicijativama. U odnosu na istu godinu, do sada smo smanjili količine komunalnog otpada za više od 90% po hektolitru piva. U nadolazećim godinama slijede značajne investicije u Pivovaru kojima ćemo dodatno smanjiti naš utjecaj na okoliš, stoga nas veseli razdoblje pred nama.
Koji je recept dugovječnosti jedne pivarske kompanije? Pivovara u Karlovcu iduće će godine napuniti 170 godina.
Puno je tu faktora u igri, ali smatram da je kvaliteta proizvoda osnovni uvjet za uspjeh i dugovječnost. Nedavno je naše Karlovačko dobilo zlatnu medalju za kvalitetu koju mu je dodijelio stručni žiri međunarodnog instituta Monde Selection. Naravno, tu su i neprestana inovacija i prilagodba promjenama u preferencijama potrošača, ali i učinkovito navigiranje kroz razne izazove i promjene na tržištu. Ne smijemo zaboraviti ni na snažnu povezanost s lokalnom zajednicom koja nam sve ovo vrijeme pomaže održati naš identitet. Puno naših zaposlenika je iz karlovačkog kraja, ali osim gospodarskog razvoja podupiremo i brojne lokalne kulturne, umjetničke i sportske događaje. Naša uloga dobrog susjeda snažno dolazi do izražaja i unutar projekta KAkvart. U sklopu njega smo u partnerstvu i sinergiji s Gradom Karlovcem i brojnim volonterima u sedam godina realizirali na stotine akcije i inicijativa koje su dodatno uljepšale lice grada, a život na ovom području učinile ljepšim, ugodnijim i održivijim.
Koliko su danas važni održivost i odgovorno poslovanje kad govorimo o vašoj branši?
Jako su važni jer smatramo da su upravo održivost i odgovornost ključ dugoročno uspješnog poslovanja. Zato već više petnaest godina slijedimo našu globalnu strategiju održivosti Stvaramo bolji svijet. Ona nas je potaknula na inovacije i suradnju u zaštiti okoliša, pomaganju lokalnim zajednicama te davanju pozitivnog doprinosa društvu – ali i u podršci UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Ovaj strateški dokument unaprijedili smo uključivanjem konkretnih ciljeva, akcija i naših ambicija, uključujući dostizanje neto nulte emisije ugljika u cijelom lancu vrijednosti do 2040., doprinos inkluzivnijem i pravednijem društvu te promoviranje umjerenosti te odgovorne konzumacija alkohola. Uz to, stalno ulažemo u sigurnost, zdravlje i dobrobit zaposlenika, a njihov trud i zalaganje pomogli su nam postići odlične rezultate na područjima održivosti.
Što radite s pivskim tropom, koliko ga je godišnje iz vaše pivovare?
Sav pivski trop, kao nusproizvod proizvodnje piva se otkupljuje iz Pivovare i distribuira do zainteresiranih lokalnih stočara te tako zajedno doprinosimo daljnjem razvoju proizvodnje mesa i mlijeka na području Karlovačke županije, ali i šire. Također, u procesu samo zamjene postojećih silosa tropa novim silosom koji će nam omogućiti veći volumen skladištenja i prihvat većih kamiona, a time i veću učinkovitost otpreme.
Kakvi su vam planovi za iduću godinu?
Sljedeća godina definitivno će biti obilježena velikim investicijama u unapređenje kapaciteta lokalne proizvodnje, opremu, povećanje sigurnosti u krugu pivovare te općenito održivo poslovanje. Riječ je o ukupnom iznosu od oko 25 milijuna eura koja ćemo uložiti u sljedećoj godini te djelomično u 2025. Izdvojila bih liniju za punjenje limenki. Realizacija ovog projekta, vrijednosti 9 milijuna eura, odgovorit će na sve veću popularnost, odnosno potražnju na tržištu za ovom vrstom pakiranja. To će i značajno utjecati na smanjenje transportnih troškova, a pružit će nam i priliku da povećamo broj proizvoda koje sami pakiramo te plasiramo na tržište. Slijedi nam i ugradnja novih horizontalnih i vertikalnih spremnika za proizvodnju piva izgradnja novog postrojenja za pripremu vode, novi zračni kompresori, ali i logističkog platoa kojim ćemo osigurati dodatnih 2635 kvadratnih metra kapaciteta za skladištenje. Ovim ćemo značajno podići efikasnost isporuke naših proizvoda. Logističku površinu proširit ćemo i uklanjanjem stare građevine ležajnih podruma, a time ćemo povećati i razinu sigurnosti za pješake. Uglavnom, čeka nas puno posla i financijskih ulaganja, ali naša kompanija to treba i zaslužuje.
