U četvrtak 13. rujna, slovenski Državni zbor (Parlament) formalno će potvrditi Marjana Šareca za novog, 13. premijera Slovenije. Donedavnog gradonačelnika Kamnika i profesionalnog glumca tajnim je glasovanjem poduprlo 55 od 90 zastupnika u Državnom zboru. Trideset jedan bio je protiv, a jedan glasački listić bio je nevažeći.
Lista Marjana Šareca (LMŠ) sklopila je koaliciju sa socijaldemokratima (SD), Strankom modernog centra (SMC), Strankom umirovljenika (DESUS) te strankom SAB bivše premijerke Alenke Bratušek. Za Šareca su glasovala i dva zastupnika manjina te stranka Ljevica (L) koja neće ulaziti u vladu, ali će je podržavati u parlamentu.
Iako ga je šira politička javnost upoznala tek prošle godine, kad je kao protukandidat Boruta Pahora tijesno izgubio predsjedničku utrku, 41-godišnji Marjan Šarec je u svojoj općini Kamniku uspješan političar koji je osvojio dva mandata i stekao političko iskustvo.
>> Pogledajte video - Razgovor s Marjanom Šarecom
U njegovu je životopisu zanimljivo da se još prije nego što se počeo baviti politikom, Šarec u Sloveniji proslavio kao glumac-komičar, posebno svojim imitacijama poznatih osoba, među kojima je bio i Franjo Tuđman. Unatoč tome što će tek u četvrtak biti potvrđen kao premijer Slovenije, mandatar Marjan Šarec za Večernji list dao je ekskluzivni intervju u kojem je jasno i nedvosmisleno govorio u kojem će smjeru ići njegova vlada, o prioritetima koje će prvo poduzeti kao i migrantskoj krizi te žilet-žici na hrvatsko-slovenskoj granici.
Između ostalog, Šarec se osvrnuo na odnose s Rusijom te govorio i o stavu svoje vlade o podjeli Kosova kao i o budućim odnosima s Hrvatskom, naglasivši da je važno da Hrvatska prizna arbitražnu presudu, ističući kako je za dobre odnose potrebno dvoje, pa će i hrvatska Vlada morati učiniti sve za dobre odnose.
Prvo vam želim čestitati na imenovanju za premijera i nadam se da ćete dobiti povjerenje slovenskog parlamenta te da će vaša vlada biti uspješna i raditi na dobrobit susjedskih odnosa.
Hvala vam lijepa. Vjerujem da će moja vlada uspjeti u četvrtak 13. rujna dobiti povjerenje zastupnika u parlamentu kako bismo napokon mogli početi raditi jer je pred nama puno posla koji treba što prije napraviti. Za mene je broj 13 sretan broj.
Jeste li već uspjeli složiti vladu i je li bilo teškoća pri izboru ministara?
Odobre li matični odbori sve ministre, u što sam siguran, stvar će biti gotova i samo čekamo glasovanje u parlamentu i potvrdu svih ministara.
Rekli ste da vas očekuje puno posla. Koji će biti prioriteti vaše vlade?
Istina je da nas čeka puno posla. Ići ćemo redom, naravno, prema prioritetima. Prvi je prioritet srediti stanje u zdravstvu, da skratimo vrijeme čekanja, zatim nacionalna sigurnost, urediti obrambenu nacionalnu sigurnost, opremanje, popunjavanje kadrova, čuvanje sigurnosti južne schengenske granice prema Hrvatskoj. Slovenija je svoje obveze u sklopu Schengena dosad uspješno ispunjavala, a tako će biti i dalje bez obzira na stanje u širem susjedstvu.
Također, Sloveniju treba pripremiti na moguću novu krizu jer se nastavak sada visokih stopa rasta BDP-a više ne očekuje na dulji rok. Prioriteti su i sređivanje stanja u vojsci i državnom aparatu, prilagođavanje socijalnog i mirovinskog sustava negativnim demografskim trendovima, stimuliranje stranih investicija, zapošljavanje mladih.
Što se tiče odnosa s EU, zbog neizvjesnosti u EU s obzirom na Brexit i druge izazove, jamčim da će moja vlada nastaviti unapređivati dobre odnose sa susjednim državama. Zauzimat ćemo se za dobre odnose te za rješavanje pograničnih i drugih sporova s Hrvatskom.
Vjerujete li da će vaša vlada biti stabilna s obzirom na to da stranka Ljevica, koja će vam davati potporu u parlamentu, neće ulaziti u vladu, ili je ipak u međuvremenu promijenila mišljenje?
Vlada će, naravno, imati neke teškoće, potreba za većom kontrolom zahtijevat će i kompromise te će biti potrebno voditi dijalog sa svima, premda mislim da stabilnost vlade ne može biti ugrožena budu li partneri s voljom htjeli nešto napraviti. Međutim, nisam toliko uvjeren da će vlada toliko kratko trajati kao što to neki žele prikazati. Ja sam uvijek za dijalog i napravit ćemo sve da provodimo reforme i da ostanemo do kraja mandata, a uvjeren sam da će tako i biti.
Što se događa u Sloveniji? Vidimo da na Zapadu u vrijeme dok raste broj imigranata, raste i desnica, jedino u Sloveniji ljevica dolazi do izražaja i pobjeđuje?
Istina je, Slovenija je trenutačno kao otok okružena državama koje imaju desne vlade. Moja stranka (LMŠ) nije ekstremistička i tražit ćemo ono što je najbolje za državu. Neka nas zdrava pamet vodi prema dobroj odluci. Naše će odluke uvijek biti u interesu naše zemlje i naših ljudi.
Kako komentirate pojavu paravojne formacije nacionalista i krajnje desnice Štajerskih patriota čiji je vođa Andrej Šiško? Njihov izgled straši, lica skrivenih iza crnih kapuljača, od kojih su neki imali puške ili sjekire u rukama, “izvježbani” na Mariborskom Pohorju, a tvrde da će osiguravati mir i red u državi i nadzirati granicu, jer ste vi došli za premijera i vjeruju da ćete migrantima širom otvoriti vrata.
Svaka se država u posljednje vrijeme suočava s pojavom takve vrste ekstremista. Smatram da nema potrebe za time jer mi imamo vojsku i policiju kojima narod vjeruje i koji rade svoj posao, kao i naša obavještajna služba. Jedino su oni zakoniti, a sve ostalo je paravojno i nezakonito te treba sankcionirati i naglasiti da je Slovenija pravna država koja funkcionira.
Ne može svatko nositi oružje i ganjati nekoga okolo. Taj je teatar nedopustiv. Nećemo dopustiti da nam netko potkopava ustavni poredak. U Republici Sloveniji jedini su zakoniti čuvari reda pripadnici obrambeno-sigurnosnih struktura. To je tako bilo i bit će.
Dok ste bili u predsjedničkoj utrci, govorili ste da bi vaše prvo putovanje kao predsjednika Slovenije bilo u Zagreb, a ne u Bruxelles. Sada ste postali premijer, hoće li vaše prvo službeno putovanje biti u Zagreb kako biste riješili pogranični spor?
O tome ćemo još odlučiti i vidjeti kakav ćemo signal dobiti iz Zagreba. Uskoro, kada naša vlada bude potvrđena, vidjet ćemo što će biti i u kojem smjeru ćemo ići, da li prema Zagrebu, Bruxellesu ili nekom drugom glavnom gradu.
Jeste li se čuli s premijerom Plenkovićem i je li vas zvao netko iz Hrvatske i čestitao vam?
Nismo se čuli jer još službeno nije ništa potvrđeno te još nisam službeno premijer. Dok vlada nije formirana i potvrđena, nemam nikakve ovlasti. Kod nas je takav sustav da dobijete mandat za formiranje vlade, ali nemate ovlasti dok parlament ne potvrdi vladu. Kada dobijem operativnu moć, bit će drukčije. Zasad još Sloveniju vodi tehnička vlada na čelu s premijerom na odlasku Mirom Cerarom.
Rekli ste da će vam prioritet biti rješavanje pograničnog spora s Hrvatskom. Hoće li vaša vlada, kao i ova dosadašnja, inzistirati na implementaciji arbitražne odluke koju Hrvatska odbija?
Međunarodno pravo treba poštovati i pričekao bih da EU donese odluku o vladavini prava. Arbitražni sud je odlučio kako je odlučio i tu odluku treba poštovati i ne gledati kakva je. Što se nas tiče, mi odluku poštujemo i tražimo da to učini i druga strana.
Međutim, nisu li Slovenija i Hrvatska upale u slijepu ulicu s granicom: Slovenija ne odustaje od stroge primjene implementacije, a Hrvatsku, naravno, u tom priječi jednoglasna odluka Sabora kojom je Hrvatska izišla iz arbitraže?
Kada se dva susjeda ne mogu dogovoriti o granici, idu na sud i kako sud odluči tako mora biti i odluka se mora poštovati i prihvatiti. Da su Hrvatska i Slovenija ikako mogle postići bilo kakav kompromis i same riješiti problem, tada ne bi bilo potrebe za sudom. Međutim, problem nisu mogle riješiti same, a arbitražni sud je svoje rekao i tu odluku treba poštovati.
Hoće li vaša vlada raditi na smanjivanju tenzija s Hrvatskom ili će ih pojačati?
Od moje vlade, a pogotovo od mene, neće biti nikakvih uzurpacija koje bi povećale bilo kakve tenzije. Mislim da je Slovenija pokazala da nema interesa povećavati bilo kakve napetosti i uvijek smo se ponašali u dobrosusjedskom duhu. Međutim, nismo dobili recipročan odnos, to je istina. Istina je da Slovenija nije jedina država s kojom Hrvatska ima pogranični spor, tako da to treba gledati i na taj način.
Hrvatskoj Vladi i javnosti poručio bih da ću se uvijek truditi da imamo dobre odnose. Nismo neprijatelji i nikad to nismo bili i morat ćemo rješavati naše sporove u duhu poštovanja i dijaloga. Za dobre odnose potrebno je dvoje, pa će i vaša Vlada morati sve učiniti za to.
Premijer Cerar je u nekoliko navrata govorio o “humanom preseljenju stanovnika uz granicu”. Kakav je vaš stav o tome?
To bi bilo jedno od rješenja, ako su ljudi koji žive na granici za to. Sada jedni jesu za preseljenje, a drugi mu se protive. Prije svega treba implementirati arbitražnu presudu i postaviti granicu tako kako je odredio sud. Nakon toga bi se lako raspravljalo o humanom preseljenju ljudi uz granicu s obzirom na to da su mnoge kuće pola na hrvatskoj, pola na slovenskoj strani. Ti ljudi će sami odlučiti gdje žele živjeti. Ali, ponavljam, prvo treba implementirati arbitražnu presudu i odrediti točne granice.
Hrvatski ribari u Savudrijskoj vali još dobivaju kazne zbog “povrede granice” i ribarenja u slovenskim vodama. Što ćete poduzeti po tom pitanju i hoće li se naći kompromis s hrvatskom stranom glede ribarenja?
Hrvatski ribari prvo bi trebali poštovati arbitražnu presudu i ne prelaziti na slovenski teritorij. Kada se presuda poštuje, nema dilema i nema ni problema i kazni. Što se tiče presude o morskoj granici, budimo realni, ona nije loša za Hrvatsku i zato ne razumijem takvu vrstu politike i zašto je ne prihvate i poštuju.
Tražite provođenje odluka arbitražnog suda na moru, a hoće li Slovenija primjenjivati arbitražnu odluku na kopnu? Hoće li se Slovenija povući sa Svete Gere koja po arbitražnoj presudi pripada Hrvatskoj? Pa čak je i sindikat slovenske vojske tražio naknadu za vojnike za djelovanje izvan granica Slovenije?
Danas ne želim govoriti o tome jer ne bi bilo korektno.
Ako ne uspijete postići dogovor s Hrvatskom a ona i dalje bude odbijala implementaciju arbitražne odluke, hoće li vaša vlada blokirati ulazak Hrvatske u schengenski prostor?
Sada nije vrijeme da govorim o tome. Kada za to dođe vrijeme, vidjet ćemo... Ne želim ništa prejudicirati.
Hoće li u vašoj vladi biti ministar Karl Erjavec?
Da.
Strahujete li od njegovih stavova i izjava o Hrvatskoj koje su uvijek izazivale nelagodu u hrvatskoj javnosti te dizale tenzije između dviju zemalja?
Pa nisu ni vaši političari uvijek bili golubovi. Svaki ministar u vladi Republike Slovenije dužan je raditi u interesu svoje države. Dužan je zagovarati njezina stajališta. Ako vlada ili ministar prosude da je potrebno čvrsto stajalište, tada se tako i postupa. I vaša je politika čvrsta u nekim stajalištima i ne popušta. Svaka je vlada dužna brinuti se o svojim državljanima i o svojoj državi, a ne gledati što će misliti susjedi. Država mora svakom državljaninu biti sveta stvar. Kako vaša politika zagovara Hrvatsku, tako mi zagovaramo Sloveniju.
Kakva će biti vaša vanjska politika s obzirom na to da je Slovenija jedna od rijetkih zemalja članica EU koja ima jako dobar odnos i sa SAD-om i s Rusijom?
Svaka država se mora truditi da ima dobre odnose sa što više država. Naš smjer ostaje isti, euroatlantski. Mi smo članica EUa i NATO-a i prema tome ćemo se primjereno ponašati. Dobre odnose s Rusijom ima i Njemačka i druge zapadne države, tako da nismo iznimka. Veže nas gospodarska suradnja.
Mnoge zemlje EU s Rusijom veže opskrba plinom i druga gospodarska suradnja. Politika Republike Slovenije uvijek će biti jasna. Mi smo dio euroatlantskog saveza, za što plaćamo godišnju članarinu, i nikakvih dilema tu nema.
U posljednje vrijeme sve se češće govori da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Kosova Hashim Thaçi, govore o podjeli Kosova. Kakav je vaš stav o podjeli Kosova?
Slovenija jako dobro poznaje Balkan i zemlje nastale raspadom Jugoslavije s kojima smo bili u istoj državi. Slovenija je 80-ih godina, kao jugoslavenska republika, poslala svoju miliciju na Kosovo u sklopu savezne milicije kada su izbili nemiri. Slovenija ima jako dobro iskustvo na Balkanu i ako će tko htjeti poslušati mišljenje Slovenije o Balkanu, mi ćemo ga reći.
Bojim se da će ideja o podjeli Kosova dovesti do destabilizacije, što nije nikome u interesu. Vjerujem da će političari na Balkanu naći toliko mudrosti i shvatiti da je u njihovim rukama ta krhka ravnoteža i sudbina velikog broja ljudi. Slovenija zasigurno neće biti zemlja koja će pridonijeti destabilizaciji te regije.
Otvorila se nova migrantska ruta preko Albanije, Crne Gore, BiH, Hrvatske i Slovenije. Desetak tisuća migranata nalazi se u BiH i čeka priliku da odu prema zemljama članicama EU. Strahujete li od novog migrantskog vala?
Mislim da međunarodna zajednica treba raditi na rješavanju suštinskog problema zbog kojeg migranti dolaze. Treba riješiti probleme u Libiji, zemlji koja je danas u potpunom kolapsu i više ne sliči na državu niti se zna tko ondje protiv koga ratuje. Treba riješiti problem i u Somaliji, Afganistanu, Siriji, Iraku... Gdje su žarišta i ratovi, tu je i migracija.
Treba u svim tim državama stvoriti pretpostavke za mir da ljudi nemaju razloga za bježanje. To bi bilo najbolje za Europu i za svijet. Treba sve učiniti da se riješi izvor žarišta, a ne samo sprečavati migrante da dolaze.
Hoće li vaša vlada ukloniti žilet-žicu?
Zasad, gledajući sve to o čemu sam vam govorio, nećemo je ukloniti. Ograda će zasad ostati jer smo dužni osiguravati sshengensku granicu. Slovenija neće biti zemlja koja će destabilizirati Schengen. Svoje obveze smo ispunjavali i činit ćemo to i dalje. Zbog toga je naš sjeverni susjed siguran i ne treba zatvarati granice.
Mi ćemo učiniti sve da ta granica ostane čvrsta. Ali će se i Hrvatska morati pridržavati svih dogovora i obveza. Dođe li do povećanja broja migranata i većih problema s krijumčarima ljudi, tada ćemo morati upozoriti vojsku i policiju, koji će još jače braniti schengensku granicu.
Znamo da ste imali puno obveza, ali jeste li ipak stigli na godišnji odmor i gdje ste ove godine ljetovali?
U Hrvatskoj, u Selinama kod Paklenice.
Hoće li prva dama SAD-a Melanija Trump napokon doći u Sloveniju?
To će ona odlučiti. Odluči li doći, uvijek će biti dobrodošla.
Mi smo prijatelji ili neprijatelji ovisno o tome da li imate aspiracije spram našem teritoriju. Ukoliko da, osjetiti će te što znači imati Hrvatsku za neprijatelja.