Smanjenje broja kreveta za akutne bolesnike produžit će liste čekanja jer hitne službe konstantno funkcioniraju i pune krevete pa će doći do znatnog smanjenja broja postelja za elektivne dijagnostičke i terapijske zahvate, dakle ti će pacijenti morati čekati. Pokazuje to analiza Nacionalnog plana razvoja bolnica do 2016. koju je napravila Hrvatska udruga bolničkih liječnika.
Tvrde i da podjela na četiri zdravstvene regije nije novost jer je bolnička djelatnost i danas organizirana na modelu regionalnih središta s KBC-ima Zagreb, Osijek, Split i Rijeka. Kriteriji za spajanje bolnica nisu jasni, u planu se ne navodi kako će se bolnice financirati, a vlasnike – županije – nitko nije ništa pitao, kao, uostalom, ni struku.
– Nakon spajanja novogradiške bolnice, ne može se, npr., ni EKG dati na servis bez odobrenja ravnatelja udaljenog nekoliko desetaka kilometara. On mora odobriti i ako obitelj želi odustati od obdukcije preminulog – navodi dr. Pavo Kostopeč, dopredsjednik HUBOL-a. Šef HUBOL-a dr. Trpimir Goluža (na slici) kaže da su dnevne bolnice suvremen trend, ali se njihova važnost predimenzionira.
>> Visoka razina usluga dostupna svima i još bolja organizacija
>> Otkrivamo što će Ostojićeva reforma značiti za pacijente
Dobro da nam još nisu uveli i smanjivanje dimenzija kreveta. :-) Mali kineski krevetići su jeftiniji i više ih stane u sobu. Manje plahte, ušteda na pranju i deterdžentu (manje zagađivanje voda - ekološka komponenta). Manje bolesničkih soba - uštedateda na grijanju. Veći krevet samo na privatno dopunsko osiguranje. A mogla bi i dva bolesnika u jedan krevet - povećava se faktor socijalnog zbližavanja, a možda i natalitet poraste. . .Ima još neku ideju za uštedama?