Bivši predsjednik Ustavnog suda, jedan od koautora prvog hrvatskog Ustava, saborski zastupnik, ministar, posebni savjetnik za pravna pitanja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Smiljko Sokol umro je u 83. godini.
Odgojio naraštaje pravnika
Profesor Sokol bio je drugi od dosadašnjih pet predsjednika Ustavnog suda, od 1999. do 2003. godine. Rođen je 25. studenoga 1940. u Zagrebu. U njegovoj biografiji na Ustavnom sudu zapisano je da je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1964. Na istom fakultetu stekao je znanstveni stupanj doktora pravnih znanosti iz područja ustavnog prava 1976. godine. Od 1965. radi na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prvo kao asistent, pa docent, izvanredni i redoviti profesor te predstojnik Katedre za ustavno pravo. Od 1983. do 1985. bio je prodekan, a od 1989. do 1991. dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bio je jedan od stručnih autora i član Ustavne komisije Sabora RH i Ustavotvorne komisije Predsjedništva RH te svih njihovih radnih skupina za izradu prvog Ustava 1990. Od 1990. sudjelovao je na stručnom oblikovanju novog hrvatskog zakonodavstva u području javnog prava. Od 1992. do 1993. bio je ministar bez lisnice u Vladi RH, savjetnik predsjednika Republike za ustavnopravna pitanja (od 1993. do 1999.), zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora od 1995. do 1999., te potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora.
Autor je osam knjiga iz područja ustavnog prava i političkih znanosti te više od 120 znanstvenih i stručnih radova. Bio je utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske, te član Société de legislation comparé iz Pariza, od 1985. godine. Bio je predavač i gost-predavač na više poslijediplomskih studija pravnih fakulteta u Zagrebu i Ljubljani i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, te organizator, predavač i sudionik brojnih znanstvenih i stručnih domaćih i međunarodnih savjetovanja, seminara i drugih skupova. U mirovini je bio od 2011. godine.
Vijest o smrti prof. Sokola objavio je i dekan Pravnog fakulteta prof. dr. sc. Ivan Koprić na svom Facebook profilu, podsjećajući da je 30. ožujka umro još jedan vrsni profesor PF-a u Zagrebu prof. dr. sc Budislav Vukas, profesor međunarodnog privatnog prava.
"Hrvatska enciklopedija o njima donosi kratke zapise, dok ćemo ih se mi, njihovi studenti i kolege, sjećati po mnogim životnim situacijama, ispitima i smijehu, zgodama i nezgodama, javnim i privatnim izjavama, kao i znanstvenom, stručnom nastavnom i javnom radu. Izražavam još jednom sućut njihovim obiteljima, rodbini, prijateljima, kolegama i svima koji su ih voljeli, u ime Pravnog fakulteta i svoje osobno ime. Neka im je vječna slava i hvala. Počivali u miru.", objavio je prof. Koprić.
Internetsko izdanje Hrvatske enciklopedije navodi da su glavna djela Smiljka Sokola: "Država" (koautor, 1977), "Ustavno pravo i političke institucije: (SFRJ i komparativno)" (koautor, 1981.), "Organizacija vlasti: političke ideje, ustavni modeli, zbilja" (koautor, 1988), "Politička i ustavna povijest jakobinskog razdoblja francuske revolucije" (1989), "Ustavno pravo" (koautor, 1992).
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je uputio sućut obitelji i naglasio da je Sokol sudjelovao u stvaranju najvažnijih zakonodavnih akata za Republiku Hrvatsku, te odgojio naraštaje hrvatskih pravnika. Uz to što je jedan od koautora prvog Ustava iz 1990., pisao je i izborni zakon za prve višestranačke izbore, te je devedesetih bio značajan njegov angažman u oblikovanju novog hrvatskog zakonodavstva u području javnog prava, istaknuo je Plenković.
Dobitnik brojnih priznanja
"Gospodin Smiljko Sokol ostavio je znanstveni, stručni i politički trag u hrvatskom društvu, a nemjerljiv je njegov doprinos u svim područjima djelovanja", naglasio je Plenković izražavajući duboko poštovanje. Sućut obitelji uputio je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković: "Iza gospodina Sokola ostala je plodonosna pravna, znanstveno-nastavna, politička i publicistička karijera. Dao je velik doprinos stvaranju hrvatske države i izgradnje institucija obnašajući brojne odgovorne dužnosti", napisao je Jandroković. I on napominje da je jedan od autora tzv. krčkog nacrta Ustava. Podsjetio je i da je nositelj brojnih odlikovanja i priznanja poput Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića, Reda hrvatskog pletera, Reda hrvatskog trolista te Reda kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Odlaskom profesora Sokola, Hrvatska je izgubila jednog od najznačajnijih ustavnopravnih stručnjaka", naglasio je Jandroković.
