Ustavni sud jučer je ukinuo odredbu iz Zakona o sudovima na temelju koje je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) imala provoditi periodične sigurnosne provjere sudaca. SOA je to trebala raditi svakih pet godina, a Ustavni sud ne spori da provjere u demokratskom društvu mogu postojati i biti legitimne, ali, naglašava se u odluci, samo ako su normativno oblikovane i praktično provedive na način usklađen sa specifičnim ustavnopravnim i konvencijskim jamstvima položaja sudaca.
Pripada im osobit položaj
"U pravnom poretku RH i drugih uređenih demokracija sucima pripada osobit položaj, koji se mora, prije svega, promatrati u svjetlu njihove Ustavom zajamčene samostalnosti, neovisnosti i nepristranosti", ističe Ustavni sud i podsjeća kako su sigurnosne provjere 2010. godine određene za tzv. uskočke suce, da bi 2015. one bile proširene i na kandidate za pravosudne dužnosti koji po prvi put ulaze u sustav.
Nelegitimnim, međutim, smatra proklamirani zakonodavni cilj, po kojem su ovakve provjere sudaca trebale služiti popravljanju loše javne percepcije pravosuđa. Mjera kojom bi taj cilj imao biti ostvaren, zaključuju ustavni suci, nije opravdana ni jednim argumentom nužnosti i razmjernosti "niti je bilo čime indicirana supstancijalna povezanost takve mjere s poboljšanjem (ili pogoršanjem) javne percepcije sudaca i pravosuđa". Prevedeno, kad se donosio zakon, Vlada nije dostatno obrazložila tvrdnju da je za veće povjerenje javnosti u pravosuđe nužno baš sigurnosno provjeravati suce.
Praksa ESLJP-a
U donošenju ove odluke Ustavni sud se pozvao i na praksu Europskog suda za ljudska prava, koja dopušta "dalekosežne intruzivne provjere sudaca u specifičnim okolnostima vrlo raširene korupcije i nepovjerenja u neovisnost i nepristranost sustava", ali i inzistira da "takav stupanj društvene potrebe ne može proizlaziti iz same percepcije javnosti, već se mora temeljiti na konkretnim činjeničnim razlozima". Ustavni sud zaključuje da je ovakva odredba prijeporna već i s aspekta presumpcije nedužnosti i temeljnih prava obrane i napominje kako se sigurnosne provjere sudaca, čak i kad se provode u povodu konkretne sumnje, moraju biti usklađene s ustavnim i konvencijskim pravima, počevši od pitanja dragovoljnosti podvrgavanja sudaca takvoj provjeri.
Neosnovanima su istodobno ocijenjeni prijedlozi Udruge hrvatskih sudaca i Vrhovnog suda za ocjenu ustavnosti istog zakona. Predlagatelji su osporavali ustavnost ovlasti ministra pravosuđa da donosi okvirna mjerila za rad sudaca uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda. Njihove argumente Ustavni sud nije uvažio pa ova ovlast ministru i dalje ostaje.
Zar niste shvatili da je obrazac uvijek isti proteklih 25 godina, prvo se naslikavaju sa lovinom, zatim ih puste na slobodu nakon 30 dana istražnog zatvora i tu kreće pravni cirkus i otezanje, od mijenjanja iskaza svedoka, nestajanja dokaza, krivih tumaćenja i zaključaka do ponavljanja procesa, prirodnog starosnog umiranja svjedoka te na kraju zastare, svi procesi imaju isti obrazac.