Ukinuta odredba Zakona o sudovima

SOA ipak ne smije sigurnosno provjeravati suce

Zagreb: Nova zgrada SOA-e, Sigurnosno obavještajne agencije
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
08.02.2023.
u 20:00

Ustavni sud smatra nelegitimnim zakonodavni cilj po kojem su ovakve provjere sudaca trebale služiti popravljanju loše javne percepcije pravosuđa

Ustavni sud jučer je ukinuo odredbu iz Zakona o sudovima na temelju koje je Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) imala provoditi periodične sigurnosne provjere sudaca. SOA je to trebala raditi svakih pet godina, a Ustavni sud ne spori da provjere u demokratskom društvu mogu postojati i biti legitimne, ali, naglašava se u odluci, samo ako su normativno oblikovane i praktično provedive na način usklađen sa specifičnim ustavnopravnim i konvencijskim jamstvima položaja sudaca.

Pripada im osobit položaj

"U pravnom poretku RH i drugih uređenih demokracija sucima pripada osobit položaj, koji se mora, prije svega, promatrati u svjetlu njihove Ustavom zajamčene samostalnosti, neovisnosti i nepristranosti", ističe Ustavni sud i podsjeća kako su sigurnosne provjere 2010. godine određene za tzv. uskočke suce, da bi 2015. one bile proširene i na kandidate za pravosudne dužnosti koji po prvi put ulaze u sustav.

Nelegitimnim, međutim, smatra proklamirani zakonodavni cilj, po kojem su ovakve provjere sudaca trebale služiti popravljanju loše javne percepcije pravosuđa. Mjera kojom bi taj cilj imao biti ostvaren, zaključuju ustavni suci, nije opravdana ni jednim argumentom nužnosti i razmjernosti "niti je bilo čime indicirana supstancijalna povezanost takve mjere s poboljšanjem (ili pogoršanjem) javne percepcije sudaca i pravosuđa". Prevedeno, kad se donosio zakon, Vlada nije dostatno obrazložila tvrdnju da je za veće povjerenje javnosti u pravosuđe nužno baš sigurnosno provjeravati suce.

Praksa ESLJP-a

U donošenju ove odluke Ustavni sud se pozvao i na praksu Europskog suda za ljudska prava, koja dopušta "dalekosežne intruzivne provjere sudaca u specifičnim okolnostima vrlo raširene korupcije i nepovjerenja u neovisnost i nepristranost sustava", ali i inzistira da "takav stupanj društvene potrebe ne može proizlaziti iz same percepcije javnosti, već se mora temeljiti na konkretnim činjeničnim razlozima". Ustavni sud zaključuje da je ovakva odredba prijeporna već i s aspekta presumpcije nedužnosti i temeljnih prava obrane i napominje kako se sigurnosne provjere sudaca, čak i kad se provode u povodu konkretne sumnje, moraju biti usklađene s ustavnim i konvencijskim pravima, počevši od pitanja dragovoljnosti podvrgavanja sudaca takvoj provjeri.

Neosnovanima su istodobno ocijenjeni prijedlozi Udruge hrvatskih sudaca i Vrhovnog suda za ocjenu ustavnosti istog zakona. Predlagatelji su osporavali ustavnost ovlasti ministra pravosuđa da donosi okvirna mjerila za rad sudaca uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda. Njihove argumente Ustavni sud nije uvažio pa ova ovlast ministru i dalje ostaje.

Komentara 5

TA
Tarantula
07:45 09.02.2023.

Zar niste shvatili da je obrazac uvijek isti proteklih 25 godina, prvo se naslikavaju sa lovinom, zatim ih puste na slobodu nakon 30 dana istražnog zatvora i tu kreće pravni cirkus i otezanje, od mijenjanja iskaza svedoka, nestajanja dokaza, krivih tumaćenja i zaključaka do ponavljanja procesa, prirodnog starosnog umiranja svjedoka te na kraju zastare, svi procesi imaju isti obrazac.

BR
Brankko
04:31 09.02.2023.

Bilo bi pametno da se sucima i njihovima najbližima (ne samo bračni drug, djeca, nego roditelji, bratići, sestrične...) provjerava imovina a ne "sigurnost". A sudac koji donese odluku koja je očito protivna ugovoru, ispravama, zakonu... odrapiti kaznu trostruku za štetuu koju je učinio za pristojbe (za žalbu i ostalo) za stranke: jedan iznos za vraćanje stranki, jedan iznos na račun suda kao suda i jedan iznos u tzv. državni proračun. Naime, znam za dosta takvih slučajeva da se stranke moraju žaliti pa poslije dobivaju odluke ispravne, ali šteta je nastala: njima nitko ne vraća taj novac. A ona bajka o tome da "strana koja gubi plaća" -- ta zašto bi "stranka koja gubi" plaćala pogreške sudaca? Ili slučaj: sudac odredio pristojbu koja nema veze s iznosima kakvi su po zakonu -- napravio je mali otklon, samo 110 K. Ali ako se stranka žali -- za žalbu mora platiti 250 K, i taj novac zaista stranki nitko ne vraća. Sudac je korumpiran -- a za koga? Da puni tzv. državni proračun takvim sitnim iznosima, i sada računajmo koliko takvih slučajeva može biti, nije možda u postotku mnogo, ali skoupi se nešto novca za neki novi autek s dvadeset četiri zvučnika, masažnim sjedalima i ležajevima i sl. za "državne potrebe".

LU
lunar777
21:55 08.02.2023.

Pravosuđe metastazirani rak Hrvatske, a Ustavni sud na vrhu te priče i nije čudno da donosi ovakvu odluku.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije