CT pretraga pluća posljednjih je dana svakodnevno u medijima zbog dovršetka nacionalnog preventivnog programa za rano otkrivanje raka pluća tom pretragom.
Odmah treba istaknuti da je riječ o brzoj i potpuno bezbolnoj radiološkoj metodi tijekom koje pacijent doslovno kratko udahne, a uređaj “izbaci” stotine slojeva snimke njegovih pluća. Međutim, ono na čemu se trenutačno radi u Klinici za plućne bolesti Jordanovac jest znanstveno tehnološki rariret u svjetskim razmjerima – softverski automatizirano očitanje nalaza. Slikovito rečeno, to znači da se na Jordanovcu, zahvaljujući softveru, kompjutorskom programu, nalaz CT-a pluća “izbaci” iz uređaja.
Riječ je o umjetnoj inteligenciji koja neprocjenjivo štedi vrijeme radiologa te ubrzava cijeli proces do dobivanja točne dijagnoze. Odmah treba naglasiti i da je taj program na Jordanovcu na validaciji, da se struka s njim upoznaje i procjenjuje njegov rad te da je to početak uvođenja umjetne inteligencije u radiologiju ne samo u nas nego i generalno. Takav program ne provodi se u praksi trenutačno ni u jednoj bolnici u svijetu, a samo se pojedine upoznaju s njim, a među njima i spomenuta naša bolnica.
Prvi takav program
– Uzeli smo na validaciju jedan od prvih programa umjetne inteligencije na ovom području i sada imamo tri mjeseca. Pretpostavljamo da će validacija biti pozitivna jer čim se taj program pojavio u svijetu prošao je sva istraživanja koja je morao, tako da trenutačno razmatramo kako prve programe umjetne inteligencije instalirati u cijeli proces ne samo rane dijagnostike nego i u svakodnevni rad – govori akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, dodajući kako je nemoguće još govoriti o ikakvim zaključcima jer su softver dobili na ocjenjivanje tek prije nekoliko dana.
No, kako kaže, vjeruje da će se Hrvatska u idućih nekoliko mjeseci moći pohvaliti da je među prvim zemljama koje su uvele “screening” CT pretragom s niskom dozom zračenja i dovela u vlastitu sredinu umjetnu inteligenciju.
Ako nakon ovog probnog rada sa softverom struka zaključi njegove prednosti, ići će za to tražiti financijska sredstva, a riječ je o desecima tisuća eura za svaki radiološki centar u Hrvatskoj.
No, to ulaganje, objašnjava taj liječnik, u konačnici štedi novac jer osim spomenute uštede vremena riječ je i o ranom otkrivanju bolesti čime se izbjegavaju dugotrajna, teška i skupa liječenja, dani bolovanja, skupe terapije, komplikacije bolesti itd.
– Na svakoj slici CT-a pluća vidi se 10, negdje 50 itd. bijelih kvržica. Pokušajte zamisliti koliko vremena treba radiologu da pregleda sve te stotine slojeva slika i svaku tu kvržicu na plućima. Iz svega toga, radiolog mora izdvojiti taj jedan mali nodul od nekoliko milimetara koji mu je suspektan na karcinom. Da bi on takav CT nalaz analizirao potrebno mu je puno vremena, i ovakav sustav štedi tisuće i tisuće sati radiologa i inženjera radiologije. Cijeli svijet danas promišlja o umjetnoj inteligenciji u radiologiji i da kompjutorski sustav sve te slojeve slika i nodule automatski analizira te na temelju zadanih matematičkih, fizikalnih i drugih varijabli odredi da taj jedan, dva, nijedan... jesu ili nisu suspektni – objašnjava princip funkcioniranja softvera dodajući da softver može izmjeriti volumen nodula na plućima, treću dimenziju i volumen svih suspektnih lezija.
To je sadašnjost
To znači da se brzo i točno dobije procjena što dalje jer ako se volumen sumnjiva nodula na plućima udvostruči u godinu dana tada je vjerojatno riječ o karcinomu i suprotno. Ovakva tehnologija odnosno, kako kaže, umjetna inteligencija u radiologiji više nije budućnost nego sadašnjost.
U ovom trenutku, kaže akademik Samaržija, poznate su tri kompanije u svijetu koje su razvile takve sustave koji se, smatra, neće sigurno zadržati na jednom segmentu. Trenutačno se razvija ista stvar za mamografiju te za ultrazvučne pretrage za koje je, dakle, također cilj da se automatizirano očitavaju. Ovakvi softverski sustavi dizajnirani su kao nadopuna, ali i korektiv, kreirani, kaže predstojnik Jordanovca, da budu još točniji od čovjeka.
