Velika studija zdravstvenog stanja Europljana pokazala je da financijska kriza uzima svoj danak u životima, s povećanim stopama samoubojstava i infekcija među građanima, piše RTE.
Rezultati izvještaja objavljenog u medicinskom časopisu The Lancet pokazao je da političari nisu shvatili problem kada su u borbi protiv financijske krize uveli stroge mjere štednje. Studija je pokazala da je uvođenje dubokih proračunskih rezova i povećanje nezaposlenosti dovelo do većeg broja stanovnika koji pate od depresije.
Mjere štednje stvorile zdravstvene probleme
Manji prihodi stanovništva znače da sve manje građana može otići kod liječnika te da nemaju za lijekove. Zdravstveno su najgore pogođene one države koje su najviše smanjile javnu potrošnju.
– Mjere štednje nisu riješile ekonomske probleme, a stvorile su velike zdravstvene probleme – rekao je profesor medicine Martin McKee koji je i vodio istraživanje.
U Grčkoj 40 posto više samoubojstava
Tvrdi da do pogoršanja zdravstvenog stanja nije dovela samo viša stopa nezaposlenosti, nego i loš zdravstveni sustav. – Ljudi moraju imati nade da će im vlada pomoći u ovo teško vrijeme – kazao je McKee. Posebno je istaknuo problem Grčke gdje je 2011. bilo čak 40 posto više samoubojstava nego godinu prije.
Prošle godine snažno je porastao i broj zaraženih virusom HIV-a među narkomanima, dijelom i zato što je ukinut program dijeljenja čistih igli pa više ljudi koristi jednu te istu i širi se zaraza. Posljednjih godina Grčka se bori i s epidemijama malarije, oboljenjima uzrokovanim virusom Zapadnog Nila i denga groznice.
To nisu uobičajene bolesti u Europi
– To nisu uobičajene bolesti u Europi – rekao je generalni direktor Liječnika bez granica u Grčkoj Willem de Jonge. Godine 2011. oni su pomogli u suzbijanju epidemije malarije, nakon što su grčke vlasti odlučile ukinuti program zaprašivanja komaraca. – Postoji želja vlade da pomogne, ne nedostaju sredstva – dodaje de Jonge.
Hans Klunge iz europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije upozoravao je države da ne provode radikalne zdravstvene reforme u jeku krize. – U svakom zdravstvenom sustavu postoji 'salo za rezanje' – rekao je Klunge i dodao kako je savjetovao državama da krenu sa izravnim mjerama, kao što je kupovanje više genetičkih lijekova, umjesto originala, ili ukidanje suvišnih bolničkih kreveta.
Island kao pozitivan primjer
No, McKee i njegovi kolege ustanovili su da se nisu sve države s dugovima borile na "bolestan" način. Usprkos gubicima u svom bankarskom sektoru, Island je odbacio ponudu za "paketom pomoći" Međunarodnog monetarnog fonda. Rezultati pokazuju da na Islandu nije bilo povećanja samoubojstava, a stanovništvo je čak i zdravije otkad je država zamalo bankrotirala jer je to dovelo do toga da veliki svjetski lanci "brze hrane" odu iz države zbog viših troškova hrane.
Drugdje su znanstvenici utvrdili da je pao broj prometnih nesreća jer se sve više ljudi vozi javnim prijevozom. S druge strane to je dovelo do manjka donatora organa za transplantaciju, posebno u Španjolskoj i Irskoj.
>>Kriza je još uvijek: Cijene itekako utječu na lošu prehranu
pa to i jest plan...riješiti se viška stanovništva