Iako je Zakon o mirenju na snazi već 14 godina, građani još uvijek ne znaju dovoljno o postupku mirenja kao izvansudskom načinu rješavanju sporova i slabo ga koriste, upozorili su u ponedjeljak zastupnici, srednjoškolci na petoj simuliranoj sjednici Hrvatskog sabora te iznijeli niz ideja kako to promijeniti.
Trebalo bi, ističu, prije svakog spora upoznati stranke s postupkom mirenja, a osvješćivanje o važnosti mirnog rješavanja sporova trebalo bi početi već u osnovnoj i srednjoj školi.
'Zastupnici', njih 151 iz dva učenička doma i 33 srednje škole, ocijenili su i kako veću zastupljenost postupka mirenja priječi odvjetnički lobi, jer na taj način ostaje bez dijela zarade. Ipak, najvećim problemom drže što građani ne znaju za taj postupak, pa ga i ne primjenjuju, nego se odmah odlučuju otići na sud.
Stranke u parnicama troše novac i vrijeme, a često nisu zadovoljne presudom, osim toga na sud često dolaze s predmetima koji se lako mogu riješiti dogovorom, naglasili su srednjoškolci koji su, poštujući pravu saborsku proceduru, predloži poboljšanja u Zakonu o mirenju i to kroz sedam amandmana.
Zauzimajući se veću zastupljenost mirenja u Hrvatskoj, srednjoškolci su naveli kako se u Sjedinjenim Državama mirenjem rješava više od 90 posto sporova, a mirenje je politički prioritet i u Europskoj uniji, posebno Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.
Stanje u Hrvatskoj ilustrirali su podacima sa sudova. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u 2008. godini od 264 predmeta mirno je zaključeno svega njih 54, dakle petina, a slično je i na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, te na Viskom trgovačkom sudu, jednom od prvih koji je uveo mirenje.
Srednjoškolci predlažu da se ustroji jedinstven registar izmiritelja, da se licencirane izmiritelje obveže da barem dva puta godišnje educiraju građane o postupku mirenja, da se javna televizija uključi u promoviranje mirenja...
Kao i svih dosadašnjih godina, srednjoškolci zastupnici vrlo su ozbiljno i predano odradili saborsku sjednicu, oformili su klubove i odbore, himnom odali počast Domovini, minutom šutnje prisjetili se svih koji su položili živote za interese hrvatskog naroda i opstojnost hrvatske države.
Poštovali su 'žensku kvotu', Sabor je imao predsjednicu i tajnicu Maju Roglić i Doroteju Brajković, obje iz V. Gimnazije u Zagrebu.
U ime predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića sve zastupnike srednjoškolce pozdravio je njegov izaslanik, HDZ-ov zastupnik Jasen Mesić.
Simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola sastavni je dio kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja kojim se promiče učenje za aktivno i odgovorno građanstvo i razvija demokratska politička kultura među mladima. Organizirala ju je saborska Služba za građane.
Ženska kvota? Jel to ono kad netko dođe na poziciju samo temeljem svojeg spola? Bit će da je. Onda je to školska definicija diskriminacije koja glasi - odvajati, praviti razliku po socijalnim, rasnim, etničnim, vjerskim, individualnim, SPOLNIM, jezičnim, starosnim ilii drugima osobinama, umjesto prema kriterijima koji su potrebni za određenu poziciju, posao i sl. Baš lijepo učite mlade - "žena je nesposobna da se izbori putem kriterija i zato joj trebaju kvote".