Nijemci i Hrvati tradicionalno su najbrojniji gosti na Jadranu, a potom slijede Austrijanci, Slovenci, Talijani, Poljaci, Česi, Britanci i Mađari. Ponekad se redoslijed malo promijeni, pa Slovenci preskoče Austrijance, Britanci Čehe ili slično. Brojku od pola milijuna gostiju na našoj obali u pravilu prelaze i Mađari, Francuzi, Amerikanci, ali, recimo, i susjedi iz Bosne i Hercegovine, a blizu su joj i Nizozemci te Slovaci.
Naravno, u pandemiji apsolutni brojevi nisu ostali isti, lani se domaći turizam morao zadovoljiti tek svakim drugim noćenjem u odnosu na njihov broj u pretpandemijskoj 2019., ali hrvatski turizam, uz male izmjene u redoslijedu, i dalje živi od istih, dobro poznatih gostiju.
Na vrh liste najbrojnijih gostiju lani su tako izbili domaći gosti, potisnuvši Nijemce na drugo mjesto. Slovenci su zasjeli na treće mjesto, potom su brojnosti slijedili Poljaci i Česi, a Austrijanci su potisnuti na šestu poziciju. Britanaca, kojih je prije pandemije bilo gotovo 900.000 i koji su još uvijek najveća nepoznanica za ovu sezonu, lani je bilo samo 127.000. Trenutačno imaju stroga pravila za putovanja u zemlje sa žute liste na kojoj je i Hrvatska; testiranje prije polaska, dva testa nakon povratka i obvezna karantena.
– Zasad se ne očekuje puno promjena na tom semaforskom sustavu. Sve su glasniji apeli vladi da oslobodi potpuno cijepljene Britance od samoizolacije nakon povratka iz „žutih“ zemalja. Međutim, posljednje informacije potvrđuju da bi ublažavanje pravila za dvostruko cijepljene Britance moglo stupiti na snagu u iduća četiri tjedna. Najave partnera s tog tržišta su, inače, dobre – kaže direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Iz ostalih zemalja iz kojih se Hrvatska nada gostima takvih zapreka za putovanje nema i zadnjih tjedana rezervacije za srpanj i kolovoz ubrzano rastu. Dosadašnji dio 2021. pokazao je, pak, da su na Jadranu uz hrvatske građane dominantni Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Česi, a manje više sličan scenarij očekuje se i u nastavku.
– U Hrvatskoj već danima bilježimo oko 330.000 gostiju dnevno, a s oko pet milijuna noćenja ostvarenih dosad u lipnju, premašili smo lanjski lipanj za čak 77 posto – zadovoljan je direktor HTZ-a K. Staničić.
Od početka godine do jučer gostiju je, inače, bilo dva milijuna ili 57% više nego lani, ali još uvijek i 67% manje nego u istom razdoblju 2019. S tristotinjak tisuća gostiju dnevno, pak, domaćini su u plusu prema 2020. za 91.000 turista, dok zaostatak za istim danom 2109. iznosi više od 285.000. Kako god, domaći su cijelo vrijeme broj jedan. Od početka godine do jučer bilo ih 770.000, a drugih po brojnosti Nijemaca – 312.000.
Podaci i brojke u kojima se, kako u pretpandemijskim godinama tako i u posljednje dvije godine, manje-više vrte poznate nacije ipak kriju i neke nove goste.
– Da, ne otvaraju se toliko nova tržišta, koliko novi segmenti gostiju i tržišne niše. To su dobrostojeći turisti koji su prije pandemije putovali na Azurnu obalu i slične svjetski poznate destinacije u Europi i na drugim kontinentima. Kako su lani mogućnosti putovanja bile ograničene, neki su otkrili i Istru. Ti gosti, takozvane premium kategorije, traže vrhunske hotele, restorane i općenito vrhunsku uslugu, a dolaze odasvud. Lani je najveći rast broja takvih turista bio iz Srbije, Poljske, Češke, Slovačke, ali i iz Hrvatske – govori direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević.
– Nijemci, Austrijanci i Slovenci će nam ostati najbrojniji gosti. U ponudi i dalje imamo i turizam od tri zvjezdice, ali Istra se proteklih godina potpuno profilirala i kao destinacija za premium goste – ističe naš sugovornik.
>> VEČERNJI TV Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije, otkrila što sve skriva Samoborsko gorje koje privlači sve više izletnika
