na leđa zaposlenih

Stiže novi val umirovljenika, mirovinski sustav na koljenima

Umirovljenici
24.09.2012.
u 07:35

Od svih zemalja Europske unije, Hrvatska ima najveći broj umirovljenika po zaposleniku

Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi za 20 tisuća i njihovo slanje u mirovinu iduće godine novi je udar na mirovinski sustav, najveći od 1999. godine kada je umirovljeno 56 tisuća radnika više nego u prethodnim godinama. Tada je pokrenuta mirovinska reforma pa su deseci tisuća radnika “bježali” u mirovinu po povoljnijim uvjetima. Sličan udar na mirovinski sustav mogao bi se ponoviti dogodine kada se očekuje povećanje broja umirovljenika za 50 tisuća!

Sugovornik iz Vlade kaže da će za državne službenike razraditi “socijalno osjetljiv sustav koji neće opteretiti mirovinski fond”, ali odgovora kako to postići – nema. Dio novca trebala bi pokriti naplata doprinosa, dok bi za mirovine na dulji rok rješenje trebalo biti povećanje stope doprinosa za drugi stup sa 5 na 7-9%. Ovisno o ostalim proračunskim kalkulacijama, još nije donesena odluka hoće li se stopa izdvajanja za drugi stup povećati od 2013. ili 2014. godine. S druge strane, izvjesno je da će u idućih 20 do 30 godina mirovine pasti na razinu od 25 posto prosječne plaće. Početkom mirovinske reforme 1999. godine, broj umirovljenika prvi je put premašio 900 tisuća, 2006. bilo ih je 1,1 milijuna, a 2010. godine 1,2 milijuna. Nakon što Milanovićeva vlada provede svoje reforme, počisti državne sustave i potjera nelikvidne tvrtke u stečaj, može se očekivati i 1,3 milijuna umirovljenika. Autori studija o održivosti mirovinskog sustava koje su rađene posljednjih godina nisu to predvidjeli ni u najcrnjim scenarijima.

Hrvatska sada sa 1,214 milijuna umirovljenika ima najnepovoljniji udjel umirovljenih i zaposlenih među svim europskim državama te loše mirovinske i demografske perspektive. U posljednjih 12 godina broj umirovljenika godišnje se povećava za 30 tisuća jer su ljudi gubili poslove i tko god je mogao – bježao je u mirovinu. Dogodine će mirovinski sustav testirati rekorde iz 1998 i 1999. zbog najavljenih otkaza u državnim sustavima, ali i zato što u mirovinu pristiže baby boom generacija rođena poslije Drugog svjetskog rata. Slanje radnika iz javnog sektora u mirovinu kratkoročno može donijeti uštede u proračunu za plaće, ali mirovinski će sustav izgubiti oko milijardu kuna na godinu te prihode od doprinosa koje bi dobivali da su oni ostali raditi.

Ključne riječi

Komentara 175

EU
eurobanana
07:49 24.09.2012.

Posla nema . proizvodnja se unistila i sustavno jos unistava . kako kupiti socijalni mir i RATING agencije zadovoljiti . kako opstati Cacic & Co. jos 1 godinu i opustositi Hr. . resenje u planu 21 . sve radno sposobneobne poslati u mirovinu . vuk siti a koza pojedena . pa ubrzo ce Hr. imati vise umirovljenika nego stanovnista . a ko ce to uzdrzavati . Pitaj boga....to nemoze niti najbogatija zemlja u svijetu si priustiti . glavno da saborski zastupnici odu u mirovinu na jedan dan..te pocinju odmah raditi

Avatar Hazl113
Hazl113
07:56 24.09.2012.

rambo2 Ja ih znam 18 (14 vojnih i 4 civilnih mirovina) i sve sam ih prijavio 2 puta i što se je desilo. Veliko NIŠTA. Čak sam prijavio jednog doktora u Vinogradskoj koji mi je ponudio vojnu invalitsku mirovina za tadašnjih 5.000DEM. Sada vidim da sam bio idiot što to nisam tada prihvatio i uživao u 4-5.000Kn mirovine. Da sam ja na vlasti pokrenuo bi kompletnu reviziju svih mirovina, a pogotovo onih sumnjivih koji su u nju odlazili sa 35 i manje godina životam samo za to tereba imat hrabrosti. Neka se upitaju koliko bi državni proračun bio veći da se takve makne i pošanje u zatvore.

Avatar fidelio
fidelio
07:49 24.09.2012.

Ako imaš 20.000 ljudi koji ne rade ništa, a plaćaš im prosječno 6000 bruto, pa onda dobiješ 20.000 ljudi koji opet ne rade ništa i plaćaš im prosječno 2500kn, onda si zapravo smanjio opterećenje proračuna, a ne povećao. Iako takva akcija sugerira da rad tih ljudi efektivno ne proizvodi ni pola njihovih bruto plaća, čim je ovakav postupak odabran.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije