Oštro sučeljavanje u Vatikanu oko celibata. Papa Benedikt XVI. protiv Franje oko dozvole koja bi se dala vjenčanim muškarcima u Amazoniji da celebriraju misu. Samo su neke najave medija koji žele sukob pape Ratzingera s papom Bergogliom. Povod je knjiga pape emeritusa Benedikta XVI. i konzervativnog kardinala Roberta Saraha iz Gvineje, pročelnik Kongregacije za bogoštovlje i sakramente. Knjiga bi trebala izaći u Francuskoj 15. siječnja, a Le Figaro objavio je neke dijelove.
Nema ukidanja
Čak se govori o sukobu oko dogme, premda celibat nije dogma i može ga izmijeniti svaki papa, a na snazi je u Katoličkoj crkvi oko 800 godina. Da je sučeljavanje između dvojice papa isforsirano govori i činjenica da papa Franjo nije nikada spominjao da će ukinuti celibat. Dapače, tijekom razgovora s novinarima u zrakoplovu prošle godine Franjo je ponovio ono što je kazao sveti papa Pavao VI., odnosno da do ukinuća neće doći dok je živ.
– Držim da svećenički celibat ima veliko značenje i neophodan je kako bi naš hod prema Bogu mogao ostati temeljem našeg života – iznosi Benedikt XVI. u knjizi koju je napisao s kardinalom Sarahom koji nije uvijek u suglasju s idejama pape Franje. Glede celibata “ne možemo šutjeti”, stoji u knjizi Ratzingera i Saraha. Knjiga izlazi prije nego što će papa Franjo obznaniti apostolsku pobudnicu o biskupskoj sinodi o Amazoniji. Nju bi Franjo trebao potpisati uskoro, najkasnije u veljači, a u njoj bi trebao iznijeti odluku glede vjenčanih svećenika. Naime, biskupska sinoda je sa 128 glasova za i 42 protiv donijela odluku kojom bi se mogli zarediti oženjeni muškarci u poodmakloj dobi koji su uvaženi u društvu na teritoriju Amazonije gdje manjka svećenika. Sarah u knjizi podsjeća na vezu između svećeništva i celibata te kako bi svako njezino slabljenje stavilo u pitanje učiteljstvo Drugog vatikanskog koncila i papa Pavla VI., Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.
– Molim papu Franju da nas zaštiti od takve mogućnosti stavljanjem veta na bilo koje slabljenje zakona svećeničkog celibata, pa i ograničenog na određeni prostor – napisao je Sarah i mogućnost zaređivanja oženjenih muškaraca definirao kao pastoralnu katastrofu, crkvenu konfuziju i zamračenje shvaćanja svećeništva. Benedikt XVI. u svom kratkom tekstu glede celibata spominje i židovske korijene kršćanstva i iznosi da su svećeništvo i celibat ujedinjeni od početka “novog savezništva” Boga s ljudima koje je utvrdio Isus. Ratzinger podsjeća da su već u staroj Crkvi, onoj iz prvog tisućljeća, oženjeni muškarci mogli dobiti svećenički red samo ako su obećali da će se suzdržati od seksualnih odnosa. Od vremena apostola mogli su biti svećenici i biskupi samo oni oženjeni muškarci koji su se odrekli seksualnog odnosa sa ženama, a 1139. je Drugi lateranski koncil poništio takve brakove. Očito je da Sarah i Ratzinger knjigom žele učiniti dodatni pritisak na Franju kako ne bi izmijenio celibat, pa ni na ograničenom prostoru. Glede biskupske sinode o Amazoniji, kažu da je prevladala “čudna medijska sinoda nad stvarnom sinodom”. Dakle, optužuju medije da su iz cijele sinode o Amazoniji izvukli kao najznačajnije parcijalno ukidanje celibata i tako eventualno utjecali na odluku pape Franje. Autori knjige iznose kako su ideje i zabrinutosti vezane za celibat razmijenili s drugima i to za ljubav ujedinjenoj Crkvi.
“Ako ideologija razdvaja, istina ujedinjuje srca”, napisali su Sarah i Ratzinger, što je protumačeno kao oštar napad na Franju. U završnom sinodalnom dokumentu kaže se da amazonske zajednice imaju teškoća pristupiti euharistiji te su potrebne godine prije nego što se neki svećenik može vratiti na određeni prostor slaviti euharistijsku svečanost. Otud i prijedlog papi Franji da na određenim prostorima omogući časnim oženjenim muškarcima da budu zaređeni. Ivan Pavao II. je u svojoj pobudnici 1992. potvrdio tradicionalni celibat za svećenike. No, za sinodalne oce se ne bi oštetilo jedinstvo Crkve ako bi se u određenim situacijama omogućilo zaređivanje oženjenim muškarcima. Nedavno je i kardinal Camillo Ruini kazao da bi bilo pogrešno dopustiti zaređivanje oženjenih muškaraca u Amazoniji.
Svećenička disciplina
Na pisanje o knjizi Ratzingera i Sara osvrće se dužim tekstom i direktor vatikanskih medija Andrea Tornielli, koji ponavlja da “svećenički celibat nije dogma i nikada to neće biti”. Riječ je o svećeničkoj disciplini Katoličke crkve latinskog obreda. Mnogi pape, pa i Franjo, ocijenili su celibat kao vrijedan dar. Katolička crkva istočnog obreda predviđa mogućnost zaređivanja oženjenih muškaraca. No, upravo je Benedikt XVI. apostolskom konstitucijom “Anglicanorum coetibus” omogućio da se anglikanski oženjeni svećenici mogu vratiti Katoličkoj rimskoj crkvi ako žele. Dakle, i u Katoličkoj crkvi već ima oženjenih svećenika. Papa Franjo se još, kao kardinal Bergoglio u knjizi koju je napisao s rabinom Abrahamom Skorkom, izjasnio za zadržavanje celibata. Na povratku iz Paname u siječnju 2019. kazao je novinarima u zrakoplovu, citirajući Pavla VI., kako bi “prije dao život negoli promijenio zakon o celibatu”.
Tornielli podsjeća da Franjo u završnom govoru na koncu biskupske sinode o Amazoniji nije spominjao ukidanje celibata za oženjene muškarce na tim prostorima. Svakodnevno je pratio rad biskupske sinode, a na koncu nije spomenuo mogućnost zaređivanja oženjenih muškaraca. I šef ureda za tisak Svete Stolice Matteo Bruni potvrdio je da se mišljenje pape Franje o svećeničkom celibatu nije izmijenilo. Spomenimo i da celibat postoji u budizmu i hinduizmu, kod pravoslavaca je ograničen na episkope i monahe, a protestantska reformacija uglavnom ga je odbacila. U Islamu nema celibata.
