Hrvatska je posljednjih godina u vrhu Europske unije po uvozu stranih radnika s obzirom na broj stanovnika, no, nažalost, ne uspijeva privući, kao što to rade razvijene zemlje, značajniji broj akademskih stručnjaka preko EU plave karte, niti stranih studenata na hrvatska visoka učilišta. Prema podacima MUP-a, do 31. srpnja ove godine izdano je 108.116 dozvola za boravak i rad stranim radnicima. Istodobno preko EU plave karte u Hrvatskoj se ove godine zaposlilo samo 315 visokoobrazovanih stranaca iz zemalja izvan Europske unije, a lani je u Hrvatsku preko plave karte došao skromni 521 stručnjak s VSS-om. Usporedbe radi, lani je izdano 124 tisuće dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz trećih zemalja.
U proteklom desetljeću, od 2013. godine do danas, u Hrvatsku je ukupno došlo samo 1544 stručnjaka preko plave EU karte, s tim da ne znamo jesu li svi oni i ostali živjeti u našoj zemlji. Kako onda kao zemlja koja je izgubila 10 posto svog stanovništva od 2011. godine i koja ne uspijeva zaustaviti iseljavanje svog stanovništva u najproduktivnijoj dobi možemo konkurirati u razvojnom smislu bogatijim i razvijenijim državama? Primjerice, prema procjeni njemačkog Središnjeg registra stranaca, gotovo 200.000 akademskih stručnjaka iz zemalja izvan EU prvi je put dobilo Plavu kartu između 2012., kada je uvedena i 2022. u toj zemlji.
VEZANI ČLANCI:
Ništa bolja situacija nije ni na hrvatskim visokom učilištima koja još uvijek nisu konkurentna inozemnima, a usto znatan dio naših najboljih gimnazijalaca posljednjih godina odmah nakon mature odlazi na studij u inozemstvo. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja koje smo dobili, na visokim učilištima u Hrvatskoj trenutačno studira 1941 strani student. Podaci o stranim studentima uključuju državljane drugih država članica EU i državljane trećih država.
Najviše stranih studenata ima državljanstvo Njemačke (465), Francuske (166), Bosne i Hercegovine (123), Slovenije (106), Ukrajine (95) i Italije (86). Visoka učilišta s najvećim brojem stranih studenata su medicinski fakulteti. Najviše stranih studenata je na Medicinskom fakultetu u Splitu (222), zatim na riječkom Medicinskom fakultetu (195) te na zagrebačkom Medicinskom fakultetu (163). Očito su stranim studentima kada se odluče za medicinske fakultete privlačniji oni uz more.
Na četvrtom mjestu po broju stranih studenta je Veterinarski fakultet u Zagrebu (142), na petom RIT Croatia, Dubrovnik (101) koji studentima omogućuje stjecanje dvije diplome, američke koju dodjeljuje matična institucija u SAD-u i hrvatske koju dodjeljuje RIT Croatia. Sveučilište VERN u Zagrebu ima 100 stranih studenta, Visoko učilište Algebra Zagreb 88, Ekonomski fakultet u Splitu njih 65, osječki Medicinski fakultet 63.
Na desetom mjestu po broju stranih studenata je riječki Filozofski fakultet (58), zatim zagrebački Stomatološki fakultet s 56 stranih studenata, zagrebački Filozofski fakultet s njih 52 i Libertas Međunarodno sveučilište s 49 stranih studenata. Inače, prema posljednjim podacima Eurostata diljem EU je studiralo 1,46 milijuna stranih studenta, a najviše stranih studenta studiralo je u Njemačkoj, i to njih četvrtina (368.700), zatim u Francuskoj (236.106) i u Nizozemskoj (124.088).
VIDEO Ova tri fakulteta veliki su hit među maturantima. Jedan je i iznenađenje, a ima samo 20 upisnih mjesta
