Svena Lončarića, voditelja centra za umjetnu inteligenciju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, upitali smo hoće li nas zamijeniti roboti, a postavili smo mu i druga zanimljiva pitanja vezana uz razvoj umjetne inteligencije.
Fer je nedavno oduševio svojim robotom koji je predstavljen i u Hrvatskom saboru. O čemu je zapravo riječ?
– Radilo se zapravo o Konferenciji o budućnosti Europe na kojoj je bila ideja da prezentiramo jedan pregled umjetne inteligencije. Naravno, robotika je kao jedno od područja primjene umjetne inteligencije vrlo zanimljiva pa smo za demonstraciju donijeli humanog robota i pokazali neke mogućnosti.
>> VIDEO Jandroković raspravljao s robotom: 'Povrijeđen je poslovnik, ovo stvarno nije u redu'
Taj robot već se iskazao u radu s autističnom djecom. To je bio prvi projekt?
– Točno. Na FER-u imamo otprilike 19 istraživačkih laboratorija, jedan od njih je i laboratorij za robotiku profesora Zdenka Kovačića. Oni su ga koristili u jednom projektu gdje se radilo o djeci s posebnim potrebama i gdje je taj robot određenim pomacima robotskih ruku motivirao malu djecu da imitiraju te pokrete. Kod djece s autizmom situacija je takva da se iz načina kako dijete imitira te pokrete mogu dijagnosticirati određeni problemi.
Mnoge su oduševili komentari Peppera i njegova komunikacija. Otkrijmo javnosti, robot ipak nije samostalno komunicirao.
– Naravno. Iza svakog robota danas stoji neki software, slično kao što u mobitel instalirate aplikaciju i onda ona nešto radi. Slično je i s robotom. Ova funkcija govora ostvarena je tako da je bio definiran određeni tekst koji je robot izgovorio. U ovoj fazi razvoja robotike čovjek određuje što takvi roboti mogu činiti. Nemamo još takvu situaciju da bi roboti potpuno inteligentno, kao ljudi, mogli razgovarati.
Koliko će nam trebati da dođemo do te faze visoke umjetne inteligencije?
– Na današnjim mobilnim uređajima postoje asistenti, vi možete nešto reći pa se onda ta pitanja mogu prepoznati od tih sustava i onda dati neki odgovor. Ti sustavi postaju sve bolji i bolji, no i dalje imaju određene granice i ne mogu voditi neke dubokoumne razgovore. To je sad područje istraživanja i ostvaruju se određeni pomaci.
Svi se mi već koristimo umjetnom inteligencijom. Što je najbolji primjer?
– Zgodno je primijetiti da je razvojem tehnologije i smanjenjem cijena svih tih komponenti došlo do takvog trenda zadnjih godina da se prikuplja sve više podataka. To je jedan od glavnih poticaja zbog čega je umjetna inteligencija sve važnija. Jer, takvi su algoritmi, koji koriste strojno učenje, u stanju te velike skupove podataka analizirati na inteligentan način i izvlačiti određene zaključke, a to je nešto što ima primjenu u svim područjima. Neki primjeri, gdje se svi ti podaci prikupljaju, pametni su usisavači, pametna rasvjeta, termostat koji regulira temperaturu spojen na internet, hladnjaci i pećnice koje se spajaju na internet da bi se njima moglo daljinski upravljati... Takav je trend i u industriji.
Ljudi se još uvijek ne moraju bojati za svoja radna mjesta
– Kada gledamo malo kroz ljudsku povijest, u različitim fazama razvoja određene poslove preuzeli su strojevi, ljudi su se prebacili na neke druge poslove. Tako će se dogoditi i sada. Vjerojatno će se određeni manualni, repetitivni poslovi, koje će umjetna inteligencija moći riješiti, moći automatski odrađivati, a ljudi će se baviti nekim složenijim i kreativnijim poslovima.
Rekli ste da služi čovjeku i na korist čovjeka. To znači da čovjek ima ključnu, završnu riječ?
– Ljudski je imati strah od nepoznatog pa netko misli da bi to mogla biti prijetnja. Današnja umjetna inteligencija nije došla do te razine da bi to bila inteligencija jaka kao ljudska.
Dolazite s fakulteta koji je na prvom mjestu među institucijama u Hrvatskoj s najvećim brojem projekata. Nije vas ondje svrstala Hrvatska, nego međunarodna zajednica. Ipak se može mnogo toga postići u obrazovanju.
– Mi smo ponosni da se nastavnici dosta trude i javljaju se na kompetitivne natječaje da bi se takvo financiranje moglo dobiti. To su dosta teški natječaji i mali broj projekata uspijeva biti financiran. Mi sada imamo oko 260 takvih projekata. Od 700 zaposlenika na FER-u, 330 su doktorandi koji su plaćeni iz takvih projekata.
Neće, jer robovi su jeftiniji od robota! Liberalni kapitalizam više voli ropstvo negoli visoke tehnologije.