tanka linija pravde

Sudac Meron preživio je nacističke logore, radio za Izrael, Clintona...

'American judge Theodor Meron is sworn in 22 November 2001 as a judge by the United Nations international war crimes tribunal in The Hague as Egyptian judge Mohamed Amin Abbassie Elmahdi (L) and Malte
Foto: 'ROBIN UTRECHT'
1/6
16.11.2012.
u 23:28

Sudbina Gotovine i Markača ovisila je o detaljima, a presudnim se pokazao lani izmijenjen sastav sudskog vijeća. Tko su suci koji su oslobodili generale?

Premijer Zoran Milanović u prvim impresijama o presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču dobro je uočio kako je bila tanka linija između istine i neistine, pravde i nepravde, zatvora i slobode za generale, radosti i tuge. U tom smislu presudnim se pokazao sastav sudskog vijeća jer se ono podijelilo tako da su trojica sudaca, predsjednik vijeća Theodor Meron (SAD), Mehmet Güney (Turska) i Patrick Robinson (Jamajka) bili za oslobađajuću presudu, dok su protiv većinskog mišljenja bili suci Carmel Agius (Malta) i Fausto Pocar (Italija).

Ima orden Legije časti

Žalbeno vijeće je svojom odlukom kao predsjednik MKSJ-a sastavio tadašnji predsjednik sudac Robinson, međutim, prije godinu dana sastav je izmijenjen odlukom novog predsjednika suda, suca Merona, koji je umjesto senegalske sutkinje Andresie Vaz lani 17. studenoga zbog organizacijskih razloga imenovao upravo Patricka Robinsona, jednog od trojice sudaca koji su poduprli oslobađajuću presudu. Tko zna bi li presuda bila identična da je u žalbenom vijeću ostala sutkinja Vaz, inače prva žena koja je u svojoj zemlji postala predsjednicom Vrhovnog suda, a u Haagu je od 2005. godine.

Sudac Theodore Meron i prije ove za svjetsku pravdu iznimno značajne presude ušao je u pravne i povijesne knjige. I nedavno je u Zagrebu citirana njegova izjava da je sud u Haagu međunarodno kazneno pravo iz učionica unio u sudnice. U Hrvatskoj i regiji poznat je već i zbog toga što je predsjedao vijećem koje je preinačilo drakonsku presudu Tihomiru Blaškiću. Njegova je biografija, ne samo pravna, impresivna. Taj 83-godišnjak, rođen u Poljskoj, kao dječak preživio je nacističke logore, da bi potom živio u Izraelu. Kasnih šezdesetih bio je savjetnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova, a iz Izraela je 1978. otišao u Ameriku, čiji je državljanin od 1984. godine. Usavršavao se na sveučilištima u Jeruzalemu, Harvardu i Cambridgeu, a od 1977. profesor je međunarodnog prava u Ženevi, New Yorku... U Clintonovo vrijeme bio je savjetnik američke administracije za međunarodno pravo. Od 2009. je član američke Akademije umjetnosti i znanosti. Ljubitelj je Shakespearea, član je istoimenog instituta, te autor knjiga o ratu i viteštvu u njegovim djelima. Meron je dobitnik brojnih nagrada međunarodnih pravnih tijela, a francuska vlada ga je 2007. odlikovala ordenom Legije časti. Nema nikakve dvojbe da će i u Hrvatskoj dobiti adekvatno priznanje za pravednost.

U Haagu je od 2001., a predsjednik je i žalbenog vijeća suda za Ruandu, te je odnedavno i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove koji će nastaviti rad nakon gašenja ad hoc sudova. O sucu Meronu, Anto Nobilo je kao Blaškićev branitelj za Slobodnu Dalmaciju proljetos rekao:

– Prije svega je profesionalac, ne može se govoriti o tome kome je sklon. Sklon je poštenoj odluci, jer se njegov stav neće odraziti samo na optuženike nego i na pravnu povijest, a oni žele da budu zapamćeni kao suci koji su stručno i pošteno presudili − rekao je Nobilo.

Sudac Robinson, 68-godišnjak, koji je ušao u žalbeno vijeće kao zamjena, među ostalim je i autor knjige “Jamaica Athletics - A Model for 2012. and the World” na čijoj je naslovnici Usain Bolt u kojoj tumači fenomen jamajčkih atletičara koji su od 1948. na svjetskoj sceni osvojili 13 zlatnih, 27 srebrnih i 21 brončanu medalju.

Sudio i Miloševiću

Robinson se pravno usavršavao u Londonu, a karijeru je započeo šezdesetih kao učitelj engleskog. Obnašao je brojne funkcije i bio član više međunarodnih pravnih tijela, pa i počasni član američkog Udruženja za međunarodno pravo. U Haagu je od 1998. te je dvaput reimenovan. Bio je predsjednik sudskog vijeća koje je sudilo Slobodanu Miloševiću.

Sudac Mehmet Güney, 76-godišnjak, karijeru je počeo kao administrativni pomoćnik u uredu vlade u Ankari prije nego što je 1964. postao član tamošnje odvjetničke komore. Zatim je započeo diplomatsku karijeru u turskom ministarstvu vanjskih poslova koja je trajala do 1989. kad je imenovan turskim ambasadorom u Kubi, pa u Singapuru i Indoneziji. Nekoliko je godina radio u turskoj stalnoj misiji pri UN-u u New Yorku i turskoj ambasadi u Haagu. Bio je sudac Europskog suda za nuklearnu energiju u Parizu. Ujedinjeni narodi imenovali su ga članom Međunarodne pravne komisije u kojoj je bio potpredsjednik, dok je kao član radne grupe sudjelovao u izradi nacrta statuta za Međunarodni kazneni sud. Od 1998. sudac je Međunarodnog suda za Ruandu, a od 2001. član žalbenih vijeća za taj i sud za bivšu Jugoslaviju.

Suci Agius i Pocar, osam dana prije objave presude bili su ponovno gosti u Zagrebu kao sudionici konferencije outrech programa MKSJ-a pod naslovom “Naslijeđe MKSJ-a u bivšoj Jugoslaviji”, što su sponzorirali Europska unija i vlade Nizozemske i Švicarske. Ni po čemu, dakako, nisu dali naslutiti kakva je presuda, iako su je tada sigurno već znali. Sudac Agius tom je prigodom rekao da se ugodno iznenadio kad je od zamjenice predsjednika Vrhovnog suda Ane Garačić čuo da su uklonjene legislativne prepreke za korištenje haaških dokaza kao zakonitih u procesima koji će se odvijati u Hrvatskoj. Dakako, sutkinja Ana Garačić odbila nam je prenijeti svoje impresije o dvojici sudaca s tog druženja. Među ostalim, sudac Agius 8. studenoga u Zagrebu je rekao: “Nema mira bez pravde, a pravda znači pravda za sve: prekršitelje i žrtve. To dugujete sebi, svojoj zemlji, regiji i budućim generacijama. To je najvažniji sadržaj naslijeđa koji vam ostavljamo.” Agius je u Haagu od 2001. Taj 67-godišnjak od 1982. bio je sudac Vrhovnog i Ustavnog suda u Malti, potom član arbitraže u Haagu, savjetnik UN-a za Nepal.

Utvrđivanje istine

Sudac Pocar, 73-godišnji profesor prava na milanskom sveučilištu, bio je u Zagrebu na konferenciji “Utvrđivanje istine nakon oružanih sukoba” u organizaciji Documente, te nevladinih udruga iz Beograda i Sarajeva, a na tom je skupu gostovala i tadašnja haaška tužiteljica Carla del Ponte. Pocar je bio član pa i predsjednik UN-ove Komisije za ljudska prava, a sucem u Haagu imenovan je 1999., te je od 2005 do 2008. bio predsjednik MKSJ-a.

>>Haaški sud oslobodio Gotovinu i Markača! Generali slobodni!

>>Del Ponte: Jako sam iznenađena! Gotovina je trebao biti osuđen!

Komentara 43

FR
Franjo02
23:59 16.11.2012.

3 razumna, i 2... suzdržat ću se

OB
-obrisani-
06:11 17.11.2012.

Gospodine Theodor Meron, hvala Vam na ovoj istinskoj i pravednoj oslobadjajućoj presudi generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. Vi ste veliki i istinski pravednik i cijeli Hrvatski narod Vam od srca zahvaljuje. Zelim Vam svako dobro uz obilje Božjeg blagoslova.

MI
microlion
08:45 17.11.2012.

Nije li tragično da su generale oslobodili Židov, protestant i musliman, a protiv oslobođenja glasala dva katolika?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije