Kineski predsjednik Xi Jinping objasnio je danas zašto je upravo Rusiju odabrao za svoje prvo vanjskopolitičko putovanje nakon što je dobio treći mandat na čelu Kine. To, kako je objasnio, odgovara povijesnoj logici jer su Rusija i Kina najveće susjedne zemlje i strateški partneri.
– Mi smo partneri u sveobuhvatnoj strateškoj suradnji. Upravo ovaj status određuje da moraju postojati bliske veze između naše dvije zemlje – objasnio je Xi zašto je jačanje odnosa s Rusijom prioritetna zadaća Pekinga i zbog čega će, kako je rekao, i ubuduće davati prioritet sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Kine i Rusije.
Poziv u Peking
Kineski vođa se najprije sastao s predsjednikom ruske vlade Mihailom Mišustinom, kazavši da je ruskog predsjednika Vladimira Putina pozvao da, ako bude mogao, još ove godine posjeti Peking, a nema sumnje da će Putin, kojega traži Međunarodni kazneni sud (ICC) i koji ubuduće neće puno putovati svijetom, pronaći vrijeme za taj posjet. Na redu su bili ključni razgovori Xija i Putina o jačanju strateške suradnje, nakon što je Xi po dolasku u Moskvu istaknuo zajedničku težnju prema uspostavi multipolarnog svijeta koji bi se temeljio na načelima Povelje Ujedinjenih naroda, premda njegov kremaljski domaćin upravo ta načela brutalno krši u Ukrajini. Xi uvjerava da je upravo Kina, i to s Putinovom Rusijom – premda Rusija provodi sveobuhvatnu invaziju na susjednu neovisnu i suverenu zemlju – sprema preuzeti ulogu “čuvara svjetskog poretka”, koji će počivati na međunarodnom pravu.
Prije samo nekoliko dana, podsjetimo, Xijev ruski partner osvanuo je na tjeralici ICC-a zbog sustavnih deportacija ukrajinske djece u Rusiju, a špekulira se da je to tek početak i da bi Putin uskoro mogao biti optužen i za genocid u Ukrajini, što zorno ocrtava opseg i brutalnost ruske invazije na Ukrajinu, koja počiva na genocidnoj premisi da Ukrajina nema pravo na samostalno postojanje. Kineski čelnik, predstavljajući se kao mirotvorac, predstavio je Putinu kineski mirovni prijedlog za okončanje rata u Ukrajini. Iako je riječ o sadržajno neodređenom prijedlogu, koji govori o poštivanju ukrajinskog suvereniteta, ali i inzistira na trenutačnom prekidu vatre, što bi moglo dovesti do zamrzavanja sukoba, a to bi u ovom trenutku koristilo isključivo Rusiji, kineski “mirovni prijedlog” u ovom je trenutku jedini, što Kina želi iskoristiti kako bi se nametnula kao konstruktivna diplomatska sila koja je kadra ponuditi rješenja i za najkompliciranije sporove.
Na Zapadu su izrazito kritični prema kineskom prijedlogu, ali i Xijevom posjetu Moskvi općenito. Dok je Putin zahvalan Xiju zbog kineskog “uravnoteženog” pogleda na rat u Ukrajini, američki državni tajnik Antony Blinken podvlači da to što predsjednik Xi putuje u Rusiju nekoliko dana nakon što je ICC izdao nalog za Putinovo uhićenje sugerira da Kina ne smatra Kremlj odgovornim za zločine počinjene u Ukrajini i da, umjesto da ih osudi, Kina radije pruža diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi činiti te iste zločine. Xi je tako iskoristio priliku kako bi pred kamerama pohvalio Putinovo “snažno vodstvo”, kazavši da je siguran da će ga ruski narod podržati na predsjedničkim izborima sljedeće godine, iako ruski predsjednik uopće nije najavio da će se ponovno kandidirati. Putin je sa svoje strane, u bizarnom obostranom javnom dodvoravanju dvaju autokrata, koji su sebi osigurali praktično doživotne mandate, priznao da zavidi Xiju na gospodarskim uspjesima Kine. Prvi dan Xijeva posjeta Moskvi okončan je neformalnim razgovorima koji su potrajali četiri i pol sata, uz pravu gozbu od šest sljedova, koji je uključivao ruske specijalitete poput plodova mora s istoka Rusije, ribu, divljač, juhu od jesetre i sibirskog bijelog lososa i šerbet od nara.
Premda su Xi i Putin vodili službene razgovore, najvažniji moment drugog dana, ali i cijelog posjeta, bila je svečana državna večera koju je Putin priredio za visokog gosta u znamenitoj povijesnoj kremaljskoj dvorani iz 15. stoljeća, u kojoj su ruski carevi tradicionalno slavili svoje ratne pobjede. Na tom je mjestu Ivan Grozni slavio svoja osvajanja u srednjoj Aziji, dok je Petar Veliki 1709. ondje proslavio svoju pobjedu nad Šveđanima kod Poltave, u današnjoj Ukrajini. Na istom je mjestu Mihail Gorbačov 1988. ugostio tadašnjeg američkog predsjednika Ronalda Reagana, koji je pak nazdravljao kraju hladnog rata, što je dovelo do raspada Sovjetskog Saveza s kojim se Putin do danas nije pomirio, zbog čega je i pokrenuo invaziju želeći obnoviti rusko carstvo.
Ukrajinska poruka s Krima
Zanimljivo je da se samo nekoliko sati nakon što je Xi doputovao u Moskvu japanski premijer Fumio Kishida pojavio u neočekivanom posjetu Kijevu, čime su se glavni regionalni suparnici (Japan ima teritorijalne sporove i s Kinom i s Rusijom) podijelili i kada je riječ o ratu u Ukrajini. Vjerojatno nije slučajno i da su upravo u vrijeme Xijevog posjeta Ukrajinci izveli važan napad na sjeveru anektiranog Krima, uništivši dronovima željezničku kompoziciju s krstarećim projektilima 3M-14T Kalibr-NK, kojima Rusi gađaju ukrajinske civilne ciljeve. Iz ukrajinskog ministarstva obrane poručuju da je riječ o procesu “demilitarizacije Rusije” i pripremi za “deokupaciju Krima”, što nedvojbeno predstavlja snažan udarac ruskoj vojsci i Putinovim planovima u Ukrajini, ali i onima koji te planove podržavaju.
Mislim da je kraj kineske igre skrivača.. Dilema Xi-a je bila što ću izabrati? Veliko, bogato (relativno) EU tržište, ili još veće, ali siromašno i jeftino tržište i ruska nafta. Imajući u vidu Tajvan, očito je izabrao RF i Putina. Je li to mudra odluka, vrijeme će pokazati, ali ne mogu se oteti utisku da Xi čini veliku grešku. Uostalom, gubitak ne samo tržišta EU, nego i svih logističkih prednosti u EU je tezak udarac za kinesko gospodarstvo. Bez kupovnog tržišta za proizvode, proizvodnja je besmislena; nastaje domino efekt, jedna tvrtka/tvornica za drugom propada i ekonomija implodira.