Vrijeme im nije bilo naklonjeno, ali ni kiša, vjetar i valovi nisu ih spriječili u obilasku kvarnerskih otoka na kojima se gnijezde bjeloglavi supovi. Ekipa entuzijasta i zaljubljenika u ovu veličanstvenu pticu uspjela je prepoznatljivim prstenovima označiti 39 ptica, većinu u gnijezdima na Cresu i Plavniku, a dva ptića prstenovali su na Krku.
– Prvi dan nismo mogli ni isploviti, drugog dana krenuli smo tek u podne, a naša ekspedicija trajala je šest dana – priča nam ističe dr. Goran Sušić iz Ornitološke postaje Rijeka HAZU, predsjednik Udruge Grifon koji se već više od 40 godina bavi zaštitom supova i njihovim znanstvenim proučavanjem. Uz dr. Sušića u ekipi su bili Branko Jalžić - Bančo, Filip Brdovčak - File, Damir Lovretić - Fritz, dr. sc. Helena Bilandžija i kapetan broda Nikola Kesten. Prstenovanje je organizirano u suradnji s Klubom za podvodne aktivnosti "3. maj".
I premda su na zadatak krenuli s istim žarom, sve je ipak bilo malo drukčije nego prijašnjih godina. Već pomalo umorni od saznanja da prstenovanje ovisi samo o njima, iako se bez prstena supovi ne mogu dalje dobro pratiti, čvrsto su odlučili da više neće moljakati donacije kako bi imali s čime krenuti na put.
– Složili smo se da nigdje ne idemo ako nadležne institucije ne plate troškove – kaže dr. Sušić i dodaje kako su od Javne ustanove Priroda dobili sredstva za šest dana. Odradili su prstenovanje na Cresu i Plavniku, Krk su samo obišli i prstenovali dva supa, iako ih je na tom otoku sigurno 30-ak. I na Prviću ima supova, ali nijednog nisu prstenovali.
– Na otocima ima između 100 i 110 gnijezda, što je jako dobro. I to zahvaljujući činjenici da konačno rade oba hranilišta za supove, i Cres i Učka. Nije dobro što je na Cresu i Krku nekad bilo puno ovaca, sada ih nismo vidjeli. Da nema hranilišta, za supove bi to značilo katastrofu – ističe dr. Sušić. U 33 godine koliko provode ovu aktivnost, dodaje, prstenovali su 1096 supova.
Ravnateljica Javne ustanove Priroda Irena Jurić potvrđuje nam da je Priroda ove godine za prstenovanje koje je tradicionalno obavila udruga Grifon osigurala 49.500 kuna.
– Što se tiče Plana upravljanja za bjeloglavog supa, s akcijskim planom očuvanja, za izradu i donošenje istog nadležno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, no predmetni dokument nije još usvojen tako da sumnjamo da je sudjelovalo u financiranju prstenovanja – odgovara I. Jurić i upućuje nas na Ministarstvo. Potvrđuje nam i da supovi koji su zimus stigli iz Ruščice, potomci Brancine i Pepina, a u svibnju su pušteni na slobodu, ne nose prepoznatljive plastične prstene. Obje ptice imaju metalne ornitološke prstene, a jedna i GPS odašiljač.
Iako su se u udruzi Grifon nadali da će Pepina i Brancina, o kojima su se godinama brinuli prije nego su završili u oporavilištu "Ruščica“, imati još puno potomaka koji će se pridružiti matičnoj populaciji svojih predaka, sigurno je da od toga neće biti ništa. Ravnateljica Javne ustanove Priroda, koja je sudjelovala u prijevozu mladih supova na Cres i njihovu puštanju, kaže da je jedan od odraslih supova iz Ruščice uginuo pa potomke više ne očekuju.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kažu nam, radi na dovršetku Plana upravljanja za bjeloglavog supa, a on će u procesu donošenja proći i javno savjetovanje. Ističu da je prstenovanje bjeloglavih supova provedeno u sklopu projekta "Monitoring stabilnosti populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj“, za koji je udruga Grifon ishodila dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. No, prstenovanje je financirala Javna ustanova "Priroda“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode u Primorsko-goranskoj županiji. Dodaju kako Ministarstvo financira skrb o supovima na oporavku u oporavilištu za supove Beli na Cresu, kojim upravlja JU "Priroda“. Za tu skrb u prvom kvartalu 2021. isplaćeno je 46.620 kuna iz državnog proračuna. Potvrđuju nam iz Ministarstva da je Brancina, ženka iz Ruščice, uginula krajem 2020. godine. Prvo je prestala jesti, liječili su je i antibioticima, ali nije preživjela.