Američki predsjednik Joe Biden nije mogao biti direktniji u obrani svoje odluke o povlačenju američke vojske iz Afganistana, najduljeg rata u američkoj povijesti. Unatoč opravdanoj opasnosti da Afganistan nakon povlačenja zapadnih snaga ponovno padne u ruke talibana, Biden je ustvrdio kako afganistanska misija i žrtvovanje američkih vojnika u Afganistanu nisu više u američkom nacionalnom interesu.
Bidenova objašnjenja
– Dopustite mi da upitam one koji žele da ostanemo: koliko ste još tisuća Amerikanaca, naših kćeri i sinova, spremni riskirati? Koliko dugo biste željeli da ostanu? Već imamo pripadnike naše vojske čiji su se roditelji borili u Afganistanu prije 20 godina. Biste li poslali i njihovu djecu i njihove unuke? Biste li poslali vlastitog sina ili kćer? – uzvratio je Biden u dosad najopširnijem objašnjenju svoje kontroverzne odluke odgovarajući na brojne negativne reakcije u javnosti i poručujući kako će okončati najdulji američki rat.
– Nismo otišli u Afganistan kako bismo gradili naciju – objašnjavao je Biden podvlačeći da je to posao za afganistanski narod, koji sam mora odlučiti o svojoj budućnosti, a zanimljivo je da upravo to tvrde i talibani koji zahtijevaju američko povlačenje tvrdeći da Afganistanci sami trebaju odlučivati o svojoj budućnosti.
Biden uvjerava da su Amerikanci u Afganistanu postigli svoje ciljeve i da afganistanska vlada ima kapacitet osigurati kontinuitet vladanja, iako trenutačna situacija u toj zemlji to dovodi u sumnju. Unatoč potpisanom mirovnom sporazumu talibani ubrzano zauzimaju nova područja, zbog čega mnogi sumnjaju u sposobnost afganistanskih vladinih snaga da zadrže vlast nakon povlačenja zapadnih snaga. Biden je obećao da će Amerikanci nastaviti pomagati afganistanskom narodu i nakon vojnog povlačenja, no upitno je kakva će ta pomoć biti i u kakvom opsegu.
Američki je predsjednik pozvao i na evakuaciju tisuća Afganistanaca koji su radili kao prevoditelji za američku vojsku i njihovih obitelji u SAD, kako bi ih zaštitio od sigurne odmazde nakon povlačenja zbog pomaganja okupacijskim snagama. Amerikanci će u Afganistanu zadržati samo oko 600 vojnika, koji će osiguravati američko veleposlanstvo u Kabulu.
Američko povlačenje završit će do konca kolovoza, a 90 posto američkih snaga već je napustilo zemlju. Prošlog tjedna Amerikanci su napustili Bagram, najveće američko uporište u Afganistanu i simbol američkog prisustva u toj zemlji. Zanimljivo je da su Amerikanci napustili bazu tijekom noći, a da o odlasku uopće nisu obavijestili lokalne afganistanske vlasti.
Američko povlačenje rezultat je američkog dogovora s talibanima, koji su protekla dva desetljeća predvodili borbu za protjerivanje zapadnih snaga iz Afganistana. Mirovnim sporazumom iz Dohe, koji je dogovoren u mandatu Donalda Trumpa, Amerikanci su pristali na povlačenje, dok su talibani obećali da će spriječiti međunarodni terorizam s afganistanskog tla. Sporazumom je određeno i da će talibani započeti razgovore s afganistanskim vlastima s obzirom na to da je predviđena participacija talibana u afganistanskoj vladi.
Preostao još samo Kabul
Međutim, ti pregovori dosad nisu dali opipljive rezultate i sada se postavlja pitanje što će se dogoditi nakon potpunog povlačenja stranih snaga i hoće li afganistanske vladine snage uspjeti zadržati kontrolu nad zemljom ili će Afganistan ponovno pasti u ruke talibana, a čak je i zapovjednik američkih snaga u Afganistanu, general Austin Miller, upozorio na mogućnost građanskog rata nakon američkog odlaska.
Međutim, Biden je odlučio provesti Trumpov plan iako su se američki generali usprotivili povlačenju smatrajući kako američke vojne snage trebaju nastaviti pružati potporu afganistanskim snagama da Afganistan ponovno ne postane utočište za terorističke i ekstremističke skupine, kao i prije dva desetljeća, kada je Al-Qa’ida upravo iz Afganistana isplanirala i organizirala napad na Ameriku u rujnu 2001., nakon čega su Amerikanci i proveli invaziju na Afganistan.
Usporedno s američkim povlačenjem odvija se pokušaj regionalnih sila, ponajprije Irana, Turske, Pakistana i Rusije – uz veliku pozornost susjedne Kine – da popune vojni i diplomatski vakuum koji se stvorio američkim povlačenjem. Iran se pribojava rasplamsavanja sukoba u Afganistanu i novog izbjegličkog vala, dok se Rusi plaše širenja islamističkog terorizma na širom području središnje Azije, u svom dvorištu, a toga se plaše i Kinezi, koji se pribojavaju širenja militantnog islamizma u svojoj zapadnoj pokrajini Xinjiang.
Zbog toga je talibanski dužnosnik i pregovarač Shahabuddin Delawar na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Moskvi, na kojoj je ustvrdio da talibani već kontroliraju 85 posto afganistanskog teritorija i da je u tijeku ofenziva na Kabul, pokušavao uvjeriti da Afganistan više neće biti poligon za napade na druge zemlje i da će talibani učiniti sve da spriječe operacije Islamske države na svom tlu.
Delawar tvrdi da na područjima koja kontroliraju funkcioniraju sve razine vlasti, obećavajući da će talibani poštovati prava etničkih manjina i svih građana Afganistana i osigurati obrazovanje u skladu s tradicijom islamskog prava. To pak znači da će sva prava za koja su se afganistanske žene izborile u proteklih 20 godina sada ponovno biti izgubljena.
>> Pogledajte i ovaj video - Bračni par iz SAD-a triciklima putuje po svijetu, prošli su i kroz Zagreb: 'Bili smo u Sinju! Alka nam se jako svidjela!'
Evo uskoro Talibani na Ruskoj i Kineskoj granici u osveti za Kavkaz i Ujgure.