Iako je proljeće bilo sušnije od uobičajenog u većem dijelu Europe, iznadprosječne količine oborina pale su u Bjelorusiji, europskom dijelu Rusije i većem dijelu Pirenejskog poluotoka, čime je okončana zimska suša. Međutim, ubrzo su se vratili suhi uvjeti. Visoke ljetne temperature u Europi bile su popraćene neuobičajeno sušnim uvjetima, pri čemu je većina Europe primila između 50% i 90% normalne ljetne oborine.
Ljeto 2022. bilo je najsušnije ljeto zabilježeno u Belgiji i Luksemburgu, a drugo najsušnije u Hrvatskoj, stoji u novom izvješću službenog časopisa Američkog društva meteorologa.
Znanstveno verificirano
Sve europske zemlje prijavile su iznadprosječne godišnje temperature. Šesnaest zemalja: Španjolska, Portugal, Belgija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, Luksemburg, Hrvatska, Monako, Crna Gora, Slovenija i Bosna i Hercegovina, prijavilo je najtopliju godinu u povijesti. Još šest europskih zemalja zabilježilo je godišnju temperaturu koje su bile među četiri najtoplije godine. Globalna srednja površinska temperatura zraka u posljednjih osam godina, od 2015. pa do lani bila je najviša zabilježena. Ipak, prošla godina nije bila i najtoplija otkad je mjerenja. Iako su koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi trenutačno najveće zabilježene u 2022., najviša zabilježena godišnja temperatura dogodila se 2016. tijekom snažnog efekta za vrijeme El Niña.
POVEZANI ČLANCI:
Znanstveno informativni časopis Bulletin of the American Meteorological Society Američkog meteorološkog društva, American Meteorological Society, redovito objavljuje konačno izvješće o stanju klime tijekom ljeta tekuće godine za prethodnu godinu. Taj odmak je potreban da bi se temeljito obradili i analizirali rezultati stanja klime prethodne godine.
Klimatolog Krešo Pandžić kaže da je ovo najdetaljnije izvješće o stanju klime pa je vrijedno pažnje, a još k tome znanstveno verificirano, to jest recenzirano.
- U izvješću je istaknuto da je 2022. bila peta ili šesta najtoplija godina od početka mjerenja te najtoplija godina u periodu La Niñe od početka mjerenja. Anomalije temperature su za 2022. u odnosu na prosjek 1991.-2020. uobičajeno raspoređene po uhodanom obrascu to jest na viša pozitivna odstupanja na sjevernoj hemisferi. Opisane su štete od ekstremnih prilika u SAD-u te štete od suše u Kini, a prelaze desetke milijardi dolara. Opisana je jedna od najjačih tropskih ciklona, Fiona u SAD i Kanadi. Zanimljiv je porast "mlađeg" ledenog pokrova nauštrb "starijeg" na Arktiku te izuzetan toplinski val na Antarktiku, temperatura 44°C viša od prosjeka - kaže Pandžić.
Da pojasnimo, El Niño je prirodni fenomen povezan s promjenama klime u tropima. Prvotno nazvan po toploj oceanskoj struji koja oplakuje obale Perua u božićno doba. Donosi vlažno i kišovito vrijeme te poplave u inače suhim područjima Južne Amerike te sušno razdoblje u području Indonezije. Novija su istraživanja pokazala da se ta pojava očituje u nepravilnim razmacima od tri do pet godina kao anomalije u temperaturi oceanske vode (za 2 do 8 °C toplije) i u strujanjima vjetrova na dijelu Tihog oceana zapadno od obala Čilea i Perua: tijekom razdoblja El Niña mijenja se režim strujanja i vjetrovi tada pušu od zapada prema istoku, toplije se vode gomilaju prema istočnim dijelovima Tihog oceana, podiže se razina oceana i smanjuje debljina sloja hranjivih tvari u njemu. La Niña je, pak, anomalno klimatsko stanje ekvatorskoga dijela Tihog oceana, suprotno El Niñu.
POVEZANI ČLANCI:
Dok traje La Niña, pasati pušu velikom snagom preko cijeloga Tihog oceana. Pritom potiskuju površinski sloj oceana niz vjetar i uzrokuju uzlazno strujanje u moru i snižavanje površinske temperature u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana. Za svakih 1°C zagrijavanja zbog El Niña, globalna površinska temperatura raste za 0,073°C±0,024°C s kašnjenjem od tri mjeseca. Neuobičajeno hladni uvjeti La Niñe od kraja El Niña 2015. na 2016. privremeno su zaustavili porast globalne temperature unatoč rastućoj koncentraciji stakleničkih plinova.
U SAD-u 18 katastrofa
Sjedinjene Države ponovo su imale jednu tešku godinu u 2022. sa snažnim nevremenima i ogromnim štetama. U izvješću se navodi da su SAD doživjele 18 vremenskih i klimatskih događaja s gubicima od kojih je svaki premašio milijardu dolara. Ti su događaji uključivali šest jakih oluja, tri tropska ciklona, tri slučaja s tučom, dva slučaja tornada i po jedan za poplave, suše, zimske oluje i požare. Ukupni troškovi katastrofa u SAD-u za 2022. premašili su 165 milijardi dolara, što je treći najveći zabilježeni trošak. Uragan Ian, sa 113 milijardi dolara, bio je najskuplji "događaj" 2022. i treći najskuplji uragan zabilježen od 1980. godine.
