Književni list za umjetnost, kulturu i znanost Matice hrvatske ovog će četvrtka u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu proslaviti stotinu i pedeseti rođendan. To će biti kruna višemjesečne proslave ovog važnog jubileja koja je javnosti ponudila okrugle stolove, izložbu, veliki znanstveni skup i druženja, da bi sve kulminiralo akademijom na kojoj će u doista reprezentativnoj zgradi HGZ-a govoriti predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, a nastupiti i Zbor Hrvatske radiotelevizije, dirigent Tomislav Fačini, sopranistica Monika Cerovčec, mezzosopranistica Sofija Cingula, tenor Roko Radovan, pijanistica Tamara Jurkić Sviben, kantautor Ibrica Jusić i dramski umjetnik Rene Medvešek.
Svečanost neće ostati samo unutar zidova HGZ-a, nego će zahvaljujući izravnom prijenosu na Trećem programu HRT-a o njoj biti obaviještena i šira javnost. Nema sumnje da će akademija biti prilika za evociranje lijepe i bogate, ali na mahove i turbulentne i još uvijek ne potpuno objašnjene povijesti Matičina Vijenca. Bit će to prilika i za podsjećanje na obnovljeni Vijenac koji je Matica iznjedrila na Božić, još uvijek ratne 1993. godine kao dvotjednik za kulturu. Neće biti nespomenut niti August Šenoa, znameniti hrvatski pisac koji je bio najslavniji Vijenčev urednik obilježivši tim svojim uredničkim poslom zlatno doba njegove povijesti. Brojni se članovi Matice hrvatske zasigurno raduju ovom susretu i druženju u HGZ-u. To su ljudi koji, uostalom, vjerojatno redovno prate Vijenac koji izlazi u dvotjednom ritmu i doista donosi čitav niz zanimljivih intervjua, društveno aktualnih tema, relevantnih kolumni, eruditski napisanih kritika, ali i informacija o hrvatskim kulturnim uspjesima u inozemstvu te o aktivnostima Matičinih brojnih ogranaka. I dok u nekim tiskovinama prostora za kulturu nedostaje ili ga ima sve manje, u Vijencu takvog prostora ima napretek, što Matici hrvatskoj služi na čast.
Stoga treba čuvati Vijenac, kao što treba čuvati i Maticu hrvatsku jer se tako čuva i hrvatska kultura i umjetnost i u svome tradicionalnijem izdanju. Treba pisati i o Matičinoj bogatoj izdavačkoj djelatnosti koja se često prešućuje ili ignorira jer se ne povodi za kulturnjačkim senzacionalizmom i dnevnopolitičkim događanjima i nije samo tržišno orijentirana. No treba Matici omogućiti i da ima više od samo jedne knjižare jer je inače njen izdavački trud osuđen na potucanje po skladištima. Treba je i pomladiti, osuvremeniti, ali, naravno, s mjerom, približiti ljudima koji danas sve češće informacije skupljaju po društvenim mrežama od svojih prijatelja i poznanika ili od površnih internetskih gurua. Naravno, predsjednik Matice Stipe Botica u četvrtak ima priliku i za pozicioniranje ne samo Vijenca, nego i čitave Matice u hrvatsku kulturnu i društvenu zbilju. I da pred svojim članovima, ali i novinarima, progovori i o problemima koji danas i ovdje muče i Maticu i njene članove, a o kojima se predugo šuti. Jer, valja priznati da ima matičara koji nisu zadovoljni trenutnim stanjem u Matici hrvatskoj. I ima ih sve više i sve su glasniji i utjecajniji.
treba pisati o matičinim knjigama,derk se pozicionira kao da je iz naftne branše,pa prikazuj ponekad i matičina izdanja