Razvoj dječjih govorno-jezičnih i komunikacijskih vještina počinje od samog rođenja
Čitanje je jedna od glavnih sastavnica pismenosti i temeljna vještina koja pojedincu omogućava usvajanje različitih znanja. To je složen proces koji zahtijeva visok stupanj aktivnog sudjelovanja te uključuje mnoge kompleksne vještine i sposobnosti koje se razvijaju postupno - čitatelj koristi sposobnosti uočavanja, prepoznavanja, povezivanja i tumačenja znakova, kako bi na kraju shvatio sadržaj, značenje ili ideju sadržanu u tekstu. Istraživanja su pokazala da djeca koja uživaju u čitanju imaju razvijenije kreativne sposobnosti, postižu bolje rezultate u školi, pažnja i koncentracija su im bolje razvijene te čitanje značajno doprinosi intelektualnom i mentalnom razvoju djece. No, da bi moglo naučiti čitati (poznavati slova i povezivati ih u riječ), dijete mora savladati čitav niz vještina koje zovemo vještinama rane pismenosti.
Jezične vještine predškolskog djeteta najbolji su prediktor uspjeha u svim područjima - matematici, čitanju, pa čak i socijalnim vještinama. Jezik možemo smatrati alatom koji pomaže djeci usvojiti sve ostale vještine npr. jezično razumijevanje nam je potrebno da bismo shvatili zadatak iz matematike. Da bismo uspostavili kontakt s vršnjacima potreban nam je razgovor/dijalog s drugim osobama što potiče naše socijalne vještine. Upravo stoga, jezične vještine su alat za učenje i njihov dobar razvoj ključ je školskog uspjeha. Kod urednog razvoja jezika, čitanja i pisanja prisutno je njihovo međusobno nadopunjavanje, a rezultat je kvalitetna osnova za daljnja učenja. Kada razvoj jezične osnovne nije dostatan za početno usvajanje čitanja i pisanja tada se teškoće množe i usvajanje drugih znanja (posebno školskih znanja) ne može ići lagano. Važno je dobro procijeniti je li dijete spremno za njihovo usvajanje.
Rana pismenost pojam je koji opisuje sve ono što djeca znaju o čitanju i pisanju prije nego počnu samostalno čitati i pisati, a trebali bi i mogu znati puno toga
Rana pismenost obuhvaća konkretna znanja i vještine koje su važne za ovladavanje čitanjem ulaskom u školski sustav, a to su:
- Rječnik - bogatstvo rječnika značajno utječe na to kakvi ćemo čitači postati. Čitanje znači razumijevanje pisane riječi, a bogato rječničko znanje to nam i omogućava. Rječnik je i alat za razmišljanje i učenje o svijetu. Što više riječi znamo, posjedujemo više informacija koje možemo iskoristiti u različitim životnim situacijama.
- Fonološka svjesnost - odnosi se na prepoznavanje, izdvajanje i baratanje manjim dijelovima od same riječi (slog, rima, fonem…). Sama fonološka svjesnost obuhvaća više vještina kojima djeca ovladavaju u različitoj kronološkoj dobi, a razvoj fonološke svjesnosti odvija se postepeno.
- Pripovijedanje (prepričavanje) - jedna od važnih vještina za čitalačke sposobnosti jer se oslanja na jezična znanja (rječnik, gramatiku). Uspješno pripovijedanje uključuje veliki broj vještina kao što su praćenje slijeda radnje, upotreba rječnika, razumijevanje uzročno-posljedičnih odnosa, stvaranje veze sa slušateljem. Obraćamo pozornost na makro razinu (strukturu) i mikro razinu pripovijedanja (analiziramo riječi i iskaze npr. prosječna duljina iskaza, broj različitih vrsta riječi i sl.)
- Koncept tiska – shvaćanje djeteta da pisana riječ predstavlja govorni jezik, prenosi poruku ili neku priču, da svaka tiskovina ima svog autora, naslov, ilustracije, početak i kraj. Informaciju da se čita se od početka do kraja, od gore prema dnu stranice, lijevo na desno, da slova imaju nazive, a da razmaci razdvajaju riječi.
- Imenovanje slova - poznavanje slova tj. imenovanje slova i brojeva jedan je od kognitivnih procesa odgovornih za prepoznavanje riječi. Prije polaska u školu očekuje se da djeca imenuju neka slova, ne moraju imenovati sva slova, ali obično su sposobna izdvojiti tj. imenovati slova svoga imena ili slova imena roditelja, braće i sl. Također, prva slova koja djeca nauče imenovati obično su ona lako pamtljiva kao što su primjerice slova A, I, dok će slabije prepoznavati slova s dijakritičkim znakovima (Č, Š,Ž i sl.) ili digrafeme (LJ, NJ).
Vizualna percepcija i zašto je važna za razvoj vještine čitanja i pisanja?
Prepoznavanje i razlikovanje oblika, boja, uzoraka i simbola ima važnu ulogu u percepciji slova i razlikovanju jednog slova od drugoga (b ili d, m ili n ), a to je važno prilikom čitanja. Pratiti liniju retka i margine, odrediti kako je predmet vizualno i prostorno smješten na papiru i to uspješno kopirati, uočiti detalje na crtežu te i njih precrtati (npr. slovo Đ samo crtica/detalj razlikuje ga od slova D), samo su neke od stvari koje se razvijaju vježbanjem vizualne percepcije.
Upotreba tehnologije u edukativne svrhe?
U dječjoj je prirodi da s interesom pristupaju svemu što je stimulativno predstavljeno, a upotreba edukativnih softvera u obrazovne svrhe za većinu djece zaista jest motivirajuća! Digitalni sadržaji trebaju se koristiti na način da oni budu poticajni za dijete, a to se neće postići tako da dijete ostavimo satima uz računalo. Važno je naći dobar balans između digitalnih i printanih sadržaja.
BaDaBum platforma digitalna je platforma za razvoj govorno-jezičnih vještina, a nedavno je dobila i priznanje Agencije za odgoj i obrazovanje RH i uvrštena je u virtualni repozitorij drugog obrazovnog materijala za predškolski i školski program (1. i 2. razred) što znači da se može koristiti u formalnom obrazovanju djece. Sadrži digitalne igre i listiće za ispis koji razvijaju sve vještine kojima djeca trebaju ovladati prije polaska u školu (grafomotorika, fonološka vjesnost, vježbe za pažnju, prematematičke vještine i sl.)
Tijekom korištenja digitalnih sadržaja važno je integrirati komunikaciju tj. dijalog tijekom korištenja softvera i na taj način poticati dijete na razmišljanja, logička zaključivanja, poticanje jezičnog izražavanja. Ideja je da to bude kvalitetno provedeno vrijeme roditelja i djeteta, jer će uvidom u igre i zadatke roditelji vidjeti koja znanja dijete treba usvojiti te će ih moći poticati i kroz druge, svakodnevne aktivnosti bez ekrana, a komentirajući sadržaj igara širit će ponuđeni sadržaj na platformi (npr. kod igre Izbaci uljeza, komentirajući sadržaj roditelj će poticati djetetovo shvaćanje kategorija, širiti vokabular djeteta, razvijati logičko razmišljanje i sl.).
