Sukob između Europske komisije (EK) i bivših istočnoeuropskih zemalja na čelu s Poljskom i Mađarskom se zaoštrava. EK je pokrenuo pravni postupak protiv Poljske zbog poljske pravosudne reforme koju Bruxelles ocjenjuje ne samo opasnom za samostalnost sudstva već i protivnom sporazumima Europske unije. Prema novom poljskom zakonu, ne samo što bi ministarstvo pravosuđa moglo postavljati i otklanjati suce već se uvodi i različita dobna dob za odlazak u mirovinu za žene (60 godina) i muškarce (65 godina). A to je u sukobu ugovorom o funkcioniranju EU.
Zbog toga je EK predložio državama članicama EU kažnjavanje Poljske pokretanjem procedure iz članka 7., kojim se članici oduzima pravo glasa u Vijeću EU. Dakle, moglo bi se dogoditi, što se do sada nije nikada primijenilo ni protiv jedne države članice, da se Poljskoj oduzme pravo glasa u Vijeću EU. No ta prijetnja može završiti i kao debakl EU jer sve ostale članice moraju jednoglasno odlučiti o oduzimanju prava glasa. Mađarska, koja je također u sukobu s EU, ali zbog kvota migranata, već je najavila potporu Poljskoj, što znači da neće doći do izglasavanja oduzimanja prava glasa Poljskoj. Istina, EK je dao Varšavi mjesec dana za odgovor na proceduru. Dakle, tek će se tada krenuti u daljnji postupak, a na kraju bi se moglo završiti i na Sudu pravde EU.
I tradicionalni poljski saveznik, SAD, upozorava vladu u Varšavi kako u demokracijama sudska vlast mora biti neovisna. U praksi ima slučajeva uplitanja jedne u drugu vlast, ali to ne smije biti ozakonjeno. Poljska, Mađarska, Češka... protive se i preuzimanju izbjeglica iz Italije i Grčke. Rim od toga ne pravi neki protupoljski slučaj. U talijanskim medijima zbog poljskog protivljenja kvotama izbjeglica ne stvara se antipoljsko raspoloženje. Drži se kako se sva pitanja trebaju rješavati u okviru EU. Čini se kako se sve ostavlja za jesen, odnosno za razdoblje poslije njemačkih izbora, a onda će doći do promjena – od pravila za schengensku zonu, izmjena Dublinskog sporazuma o davanju azila izbjeglicama...
EU bi od 2018. trebao postati ne postblokovski (što je još i sada), već ući u razdoblje u kojem više neće biti važni isključivo nacionalni interesi.
Šengen pravila još dugo neće bit i hrvatska...samo toliko koliko mi ne poštujemo ( kako kaže i EK) sengen granice u vali. A kako ispada, ponovo je hrvatska na strani istočne slavenske brače iz poljske, češke, slovačke...