U svijetu godišnje propadne 1,3 milijarde tona hrane, čak trećina. Oko 53 posto takvog otpada u EU nastaje u kućanstvima. Jedno od rješenja za smanjenje količine hrane koja završava kao otpad mogla bi biti tzv. banka hrane o kojoj se govori godinama, no još nije zaživjela.
Najviše otpada iz kućanstava
– U Hrvatskoj postoje samo procjene koliko se hrane baci, i one se kreću između 380.000 i 400.000 tona godišnje. U istraživanjima koje sam provela na kućanstvima otkrila sam da se po osobi baci prosječno 75 kilograma hrane godišnje, u što je uključen i neizbježni otpad, odnosno nejestivi dijelovi namirnica koji čine oko 11,5 posto u ukupnoj količini. Identičan je podatak poslije potvrdila studija o količinama otpada od hrane u kućanstvima čije se procjene temelje na podacima komunalnih tvrtki. Procjenjuje se da su kućanstva u Hrvatskoj sektor koji proizvodi oko 77 posto otpada od hrane, prerada devet posto, uslužni sektor šest posto, proizvodnja pet posto i trgovina tri posto – kaže dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH).
Glavni razlozi bacanja hrane su, smatra, u krivoj procjeni prehrambenih potreba i povećanoj osobnoj potrošnji.
– Gotovo polovica ispitanika u mojim istraživanjima navela je kako je krivac za nastanak otpada od hrane u njihovu kućanstvu prevelika količina pripremljenog obroka. Sljedeći razlog je što potrošači zaborave na hranu u ormariću ili hladnjaku pa joj istekne rok. Dobar dio ispitanika naveo je da ukućani ne pojedu svoj dio obroka koji u tom slučaju propadne i na kraju su priznali da su kupili preveliku količinu brzo kvarljive hrane koju nisu uspjeli konzumirati te je bila bačena – napominje. Sve europske zemlje uključuju otpad od hrane u svoje programe prevencije otpada, pri čemu je prevladavajuća vrsta instrumenta politike koji se koristi za sprečavanje nastanka otpada pružanje informacija koje su usmjerene na smanjenje troškova ili utječu na ponašanje potrošača. Hrvatska je prihvatila Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2019. do 2022. koji donosi konkretne mjere, u prvom redu osnaživanje sustava doniranja viškova hrane i preraspodjela na ljude u potrebi.
– Pozitivna je strana ove priče što se bacanje hrane može u velikoj mjeri smanjiti promjenom ponašanja potrošača, ali ih je nužno informirati i educirati kako bi mogli shvatiti u čemu griješe i promijeniti svoje svakodnevne navike te pozitivno utjecati na okoliš i kućni budžet – kaže dr. sc. Ilakovac.
U CEPOH-u su tijekom pandemije proveli istraživanja kako bi odgovorili na pitanje je li lockdown promijenio ponašanje potrošača s hranom i bacanjem hrane. Anketirali su nešto više od tisuću hrvatskih potrošača o njihovu ponašanju pri kupnji, pripremi i bacanju hrane za vrijeme izolacije, i zaključili da je COVID-19 lockdown pozitivno utjecao na ponašanje kućanstava.
– Za vrijeme izolacije smanjene su količine otpada od hrane u prosjeku za deset posto. Zbog promjena u ponašanju koje su uzrokovale mjere fizičke distance, boravak i rad od kuće te vrijeme i prilika za pripremu obroka u kućanstvu omogućile su mnogima bolje planiranje obroka i bolje upravljanje hranom u kućanstvima. Ne treba se zanemariti ni uloga psiholoških posljedica kriznih stanja na ponašanje s hranom, za koje je dokazano da utječu i na kupovinu i na konzumaciju jer su ispitanici izjavili da su u vrijeme izolacije kupovali više, ali i jeli veće količine hrane, što može biti posljedica straha od virusa i nesigurne budućnosti ili dosade zbog boravka u kući. Neki su se možda našli i u situaciji gubitka prihoda što je pak bio ekonomski kontekst krize nastale pandemijom – otkriva dr. sc. Ilakovac.
Vladin plan do 2022.
Projekt smanjenja hrane koja završava kao otpad pokrenulo je i nekoliko škola koje nastoje educirati srednjoškolce i njihove obitelji o toj temi i mogućnostima doniranja hrane potrebitima.
Vlada je za provedbu Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane od 2019. do 2022. predvidjela osam milijuna kuna, a njime je predviđeno, uz ostalo, poboljšanje zakonodavnog okvira, izrada vodiča, uspostava sustava sprečavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane, preusmjeravanje viškova i smanjenja bacanja hrane i drugo.
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci izradio je Studiju o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj, koja je potvrdila višestruke koristi osnivanja. Donatorima bi banka hrane omogućila brzo i jednostavno rješavanje viškova u sustavu i povezivanje, a posrednicima u doniranju hrane dodatni izvor hrane, organizirani i transparentni sustav s jasnim procedurama. Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je 2019. sustav e-doniranje, preko kojeg je 2020. prošlo više od 41 tone hrane. Čine ga posrednici poput neprofitnih organizacija, udruga, podružnica Crvenog križa i Caritasa. U Registar posrednika u lancu doniranja hrane upisano je 117 takvih posrednika.
Savjeti: kako smanjiti bacanje hrane
PRIJE KUPNJE
- Definirajte tjedni jelovnik
- Napravite popis potrebnih namirnica
- Pregledajte sadržaj hladnjaka, zamrzivača i kuhinjskih ormarića
TIJEKOM KUPNJE
- Ne idite u kupnju gladni
- Pridržavajte se popisa za kupnju
- Provjeravajte oznake roka valjanosti kako biste izbjegli kupovinu namirnica koje će se pokvariti ako se ne konzumiraju “odmah“
- Na prednjim dijelovima polica često je izložena roba kojoj u kratkom vremenskom periodu istječe rok trajanja – potražite namirnice izložene “dublje“ na policama
- Izbjegavajte ponude “2 za 1“ ako je riječ o voću, povrću…
NAKON KUPNJE
- U hladnjak ne stavljajte tople namirnice
- Vrata otvarate samo na kratko i kada je to potrebno
- Temperatura hladnjaka neka bude u rasponu od 0 do 5 °C
ŠTO S OSTACIMA OBROKA
- Čuvajte meso, perad, ribu, listove salate ili sličnog povrća u hermetičkim staklenim posudama za hranu ili u biovrećicama
- Iskoristiti ih za pripremu novog jela, koje konzumirajte već u idućem obroku ili sljedeći dan
- Kod čuvanja ostataka primijenite formulu 2 + 2 + 2: najviše 2 sata do spremanja u hladnjak, najviše 2 dana za konzumaciju ostataka iz hladnjaka, najviše 2 mjeseca za konzumaciju zamrznutih ostataka (izvor: CEPOH)
Odkuda sad ovo. Hrvati bacaju velike kolicine hrane. Ako je vjerovati medijima i raznim Grbinima i Grmojama, onda je Hrvatska na dnu i narod je gladan. Ili je to medijsko predstavljanje Hrvatske kao zemlje beunadja, gladi i kaosa nesto sto je u sluzbi oporbe. Jedno je neoborivo, a to je, da gladan narod ne baca hranu. Pa su prema tome tonovi Grmoja i Prdoja, Grbina i medija, primitivne lazi. Da je ziv, Goebbels bi bio zavidan.