Osijek je nedavno bio domaćin šeste međunarodne konferencije “Smart Systems and Technologies”, u čijem su fokusu, kako i samo ime kaže, pametni sustavi i tehnologije. Konferencija služi kao platforma za znanstvenike i stručnjake koji se bave teorijom i praksom naprednih sustava i tehnologija povezanih s elektrotehnikom, komunikacijama, računarstvom, kontrolnim sustavima, robotikom, kao i interdisciplinarnim istraživanjima i primjenom.
”Ne možemo od nje pobjeći”
Predstavljeni su rezultati 45 relevantnih istraživanja koje potpisuje ukupno 145 istraživača iz čak 24 zemlje svijeta. – Većina se toga danas zasniva na primjeni umjetne inteligencije, u raznim područjima, od poljoprivrede, preko automobilske industrije, pa do medicine. Općenito, govorimo o svim onim pametnim sustavima koji bi trebali u velikoj mjeri zamijeniti čovjeka, ali pri tome ne mislim da će nestati potreba za čovjekom, nego će se njemu otvoriti drugi poslovi. Neka će radna mjesta nestati, no to ne znači da će pasti broj radnih mjesta jer će se otvoriti prostor za nova.
Evolucijom je čovjek obavljao poslove sve više i više razine, tako će nam se sada otvoriti mogućnost da se ne bavimo nekim poslovima koje može netko drugi brže i efikasnije napraviti, a mi ćemo za to vrijeme uživati. Primjerice, ako se vozilo samo drži unutar jedne trake, samo usporava i koči, vozač je rasterećen. I usto, vozilo neće nikada biti pijano, drogirano i umorno, a kada znak pokazuje ograničenje brzine od 50 kilometara na sat, ono će toliko i voziti – pojasnio je prof. dr. sc. Mario Vranješ, profesor na FERIT-u i voditelj programa konferencije.
Umjetnu inteligenciju, stava je, ne treba ni poticati, ona je ušla u sve pore industrije. - Ona je tu, mi od toga ne možemo pobjeći. Ponavljam, ona je tu kako bi nam pomogla da neke stvari obavljamo efikasnije, a ne da nas zamijeni i ukloni potrebu za nama.
Kada govorimo o pametnim sustavima, tu Hrvatska, uvjeren je, ide ukorak s razvijenim svijetom i prati trendove.
– Dokazuje to i velik broj domaćih znanstvenih radova na konferenciji, i to 13 od ukupno 45 njih. Umjetna inteligencija nije do kraja istražena, ona pokušava oponašati ljudsku inteligenciju o kojoj još ne znamo puno. Dakle, mi pokušavamo oponašati nešto za što još ne znamo kako u potpunosti funkcionira. A kada govorimo o tome na kojim područjima umjetne inteligencije Hrvatska može biti uspješna, odgovor je kako tu nema limita. Ona je alat koji omogućava da budemo uspješni bilo gdje, a hoćemo li biti ispred ili iza nekoga ovisi o tome koliko se znanstvenika bavi pojedinim područjem – ističe profesor Vranješ.
Korak ispred mogli bismo, barem prema najavama, biti s robotaksijima. No, ovaj će znanstvenik istaknuti nekoliko faktora koji, po njemu, ograničavaju primjenu robotaksija. – Govorimo o infrastrukturnim problemima, pravnim problemima, ali i mrežnoj povezivosti. Bilo gdje i u bilo kojem trenutku morate imati jako brz odgovor infrastrukture, što mi nemamo. Naše ceste nisu označene kako bi trebale biti. Jednostavno, nije tu odgovornost samo na inženjerima, već i na nekim drugim djelatnostima. Rekao bih, stoga, da su roboti taksiji zanimljiva priča, ali ne tako bliska budućnost – zaključio je on.
Stvaranje prilika
Konferencija SST organizirana je u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva, Strojarskim fakultetom u Slavonskom Brodu te Fakultetom organizacije i informatike u Zagrebu. U gradu na Dravi okupilo se više od 20 znanstvenika iz dvadesetak zemalja svijeta. – Cilj je umrežavanje naših znanstvenika i stvaranje prilika našim mladim istraživačima da predstave rezultate svog rada, steknu prvo iskustvo u predstavljanju rezultata i da se povežu s mladim znanstvenicima diljem svijeta – kazao je dekan osječkog FERIT-a prof. dr. sc. Tomislav Matić.
– Osječki FERIT postaje sve relevantnija institucija koja obrazuje vrhunske inženjere u području elektrotehnike i računarstva. Osim izvođenja nastave, u skladu s potrebama tržišta rada, provodimo i znanstvena istraživanja koja su kompetitivna na međunarodnoj razini, pratimo trendove, ulažemo i u naše ljudske resurse i u opremu i prostorne resurse. Očekuje nas, nadam se, u vrlo skoro vrijeme i izgradnja nove zgrade, tako da ćemo i znanstvena istraživanja i nastavu dići na višu razinu te biti međunarodno još konkurentniji – dodao je dekan Matić.
– Posebno mi je drago što se Osijek, sada već i izvan hrvatskih okvira, razvija u tehnološki centar, odnosno centar novih tehnologija. Dodatno je to osnaženo i otvaranjem razvojnog, visokotehnološkog centra Jabila, gdje svjedočimo najnovijim, najmodernijim tehnologijama koje se primjenjuju u Osijeku za neke proizvode koji će na tržištu biti tek za 45 ili više godina. To je golema prednost i kada spojimo i ove znanstvene konferencije i ono što se događa na području gospodarstva u Osijeku mislim da to zbilja daje razloga za optimizam – kazao je pak osječki dogradonačelnik Dragan Vulin, inače viši asistent na FERIT-u.
>>> Jeste li se ikada zapitali koji su to najgori stereotipi o Hrvatima? Evo što nam je Chat GPT otkrio
