Pandemija koronavirusa donijela je sasvim novu vrstu krize i potpuno neočekivan problem koji se razvio u brojnim snažnim gospodarstvima u svijetu – problem nedostatka radnika.
Ekonomska teorija sugerirala bi da će u recesiji nezaposlenost snažno porasti, što će otpuštene natjerati da prihvaćaju koji god im posao dođe pod ruku. Umjesto toga, u ovom trenutku više je otvorenih radnih mjesta u Sjedinjenim Državama nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 20 godina, a u Australiji je broj nepopunjenih radnih mjesta veći 40% u odnosu na razdoblje prije pandemije. Britanski ugostitelji žale se na nedostatak radne snage, a i u Hrvatskoj je pao broj zaposlenih manje od očekivanoga.
Mnogi ekonomisti tvrde da je državni intervencionizam presudno oblikovao ovaj fenomen.
‘Neka nam povise plaće’
Najzanimljivija je situacija u SAD-u. U ovom trenutku nezaposleno je 10 milijuna ljudi, ali broj otvorenih radnih mjesta, odnosno oglasa za posao porastao je osam posto u ožujku, na osam milijuna. Dakle, u teoriji bi se moglo zaposliti četvero od petero onih koji u ovom trenutku nemaju posao. Unatoč visokoj stopi nezaposlenosti (6%, u Hrvatskoj je 9%), to se ne događa. Glavni su razlog vrlo
velike naknade za nezaposlene koje je američka vlada odobrila više puta od početka pandemije, uključujući i u ovom periodu do kraja rujna.
Savezna vlada nezaposlenima sada daje 300 dolara svaki tjedan, i to kao dodatak standardnim naknadama s burze koje pak u prosjeku iznose 318 dolara. To znači da je vlada praktički udvostručila pretpandemijske isplate pa ne čudi da je u travnju povećanje broja zaposlenih bilo samo četvrtinu očekivanog. U tri savezne države, Montani, Sjevernoj Dakoti i Wyomingu, procjenjuje Business Insider, prosječne su naknade tako postale nešto više od prosječne plaće. U šest država više su od 90% standardne plaće. U većini se saveznih država naknade ipak kreću na razini od 60 do 80% prosječne plaće, koliko je u Teksasu (u Hrvatskoj naknada iznosi 60% radnikove bruto plaće, a maksimalan je iznos naknade za nezaposlene 70% državne prosječne neto plaće – 4880 kuna). Zato su republikanski guverneri u čak 23 savezne države otkazali isplate dodatka od 300 dolara za nezaposlene kako bi potaknuli nezaposlene na traženje posla. S druge strane, neki komentatori govore da je priča o “nedostatku radne snage” mit te dodaju da se prije svega radi o strahu ljudi od povratka na posao zbog koronavirusa i odluci poslodavaca da ne povisuju plaće.
Nagrade za preporuke
Britanski se ugostitelji također žale na nedostatak radne snage, ali u toj je zemlji glavni problem to što zbog otežanog putovanja i Brexita radi sve manje stranaca. Jedan je lanac restorana obećao radnicima 200 funti nagrade ako preporuče prijateljima da se prijave na posao kod njih. Drugi daje gostima restorana sto funti ako se njihovi prijatelji prijave za posao. U nekim britanskim
gradovima, izvještava Reuters, zbog povratka stranih radnika kućama, na svakog nezaposlenog dolazi deset oglasa za posao. Stopa nezaposlenosti trenutačno u Britaniji iznosi 4,9 posto, ali još uvijek je 770 tisuća manje ljudi zaposleno nego prije pandemije. U zemljama poput Novog Zelanda i Australije također nedostaje stranih radnika. U Australiji je znatno više slobodnih radnih mjesta nego u razdoblju prije pandemije.
tu smo mi svjetski prvaci bez prave konkurencije,imamo oko 2 milijiuna tj. 50% stanovništva žive od državnog proračuna a ništa nerade